Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi porasli drugi dan zaredom, nakon opreznog trgovanja, a ulagače je ohrabrio ekonomski savjetnik Bijele kuće kazavši da sastanak predsjednika SAD-a i Kine pruža mogućnost preokreta u trgovinskim odnosima te dvije zemlje.
Dow Jones ojačao je 108 bodova ili 0,44 posto, na 24.748 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,33 posto, na 2.682 boda, a Nasdaq indeks 0,01 posto, na 7.082 boda. Veći dio jučerašnjeg trgovanja ti su indeksi proveli u negativnom području jer nije bilo vijesti koje bi podržale nastavak njihova oporavka nakon oštrog pada prošloga tjedna.
Ulagači su bili oprezni i jer je dan prije u intervjuu Wall Street Journalu predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da će nastaviti s procedurom povećanja carina sa sadašnjih 10 na 25 posto na uvoz kineskih proizvoda u vrijednosti 200 milijardi dolara.
Trump je kazao i da je malo vjerojatno da će prihvatiti kineski zahtjev da se suzdrži od tog povećanja carina planiranog za 1. siječnja iduće godine.
Zbog toga su splasnule nade da će Trump i kineski predsjednik Xi Jinping postići dogovor već krajem ovoga tjedna na sastanku u Argentini na marginama sastanka skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava.
Pitanje carina nadvilo se nad tržište
Međutim, indeksi na Wall Streetu naglo su prešli iz negativnog u pozitivno područje nakon što je ekonomski savjetnik Bijele kuće Larry Kudlow jučer poslijepodne kazao da taj sastanak u subotu predstavlja mogućnost da se „okrene stranica” u trgovinskom ratu. Premda je Kudlow istaknuo i da je Bijela kuća razočarana dosadašnjim odgovorima Pekinga na trgovinska pitanja, na tržištu je oživjela nada da bi se tenzije između dva najveća svjetska gospodarstva mogle smanjiti.
„Nestabilnost na tržištu posljedica je komentara Larrya Kudlowa. U svim sektorima zabilježeni su osjetniji usponi i padovi cijena dionica, a pitanje carina nadvilo se nad tržište”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.
U osam od 11 najvažnijih sektora cijene su dionica jučer porasle, pri čemu najviše, oko 1 posto, u zdravstvenom sektoru. Sektori koji su najosjetljiviji na trgovinska pitanja, kao što su industrijski i rudarski, zabilježili su pad cijena, kao i energetski.
Na oprez ulagača ukazuje i ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo oko 6,8 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 7,9 milijardi.
Ulagači već danima oprezni
A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,27 posto, na 7.016 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,40 posto, na 11.309 bodova, a pariški CAC 0,24 posto, na 4.983 boda.
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica blago porasle, dok je dolar ojačao, a trguje se oprezno zbog proturječnih poruka u vezi predstojećeg susreta između predsjednika SAD-a i Kine. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,2 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks bio u plusu oko 1,1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,2 i 0,9 posto. U Australiji su, pak, blago pale.
Ulagači su već danima oprezni jer nisu sigurni hoće li se trgovinske tenzije između SAD-a i Kine ublažiti nakon sastanka predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinping krajem ovoga tjedna.
U utorak je u intervjuu Wall Street Journalu Trump kazao da će nastaviti s procedurom povećanja carina sa sadašnjih 10 na 25 posto na uvoz kineskih proizvoda u vrijednosti 200 milijardi dolara. Međutim, kasnije je ekonomski savjetnik Bijele kuće Larry Kudlow kazao da razgovor Trumpa i Xija u subotu, na marginama sastanka skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava u Argentini, predstavlja mogućnost da se „okrene stranica” u trgovinskom ratu.
Premda je Kudlow istaknuo i da je Bijela kuća razočarana dosadašnjim odgovorima Pekinga na trgovinska pitanja, na tržištu je oživjela nada da bi se tenzije između dva najveća svjetska gospodarstva mogle smanjiti. S druge strane, njemački mediji pišu da bi Trump već idućega tjedna mogao uvesti carine na uvoz automobila iz Europske unije, zbog čega su oštro pale cijene dionica europskih proizvođača automobila.
„Raspoloženje na tržištu je oprezno, s obzirom na niz naslova koji najavljuju mogućnost novih carina. Zbog toga ulaganje u američki dolar ostaje poželjna opcija da bi se izbjegla oluja”, kaže Rodrigo Catril, strateg u National Australia Bank.
Govor predsjednika Feda
Zahvaljujući tome, na valutnim je tržištima dolar znatno ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je s jučerašnjih 97,05 na 97,42 boda, blizu najviše razine u godinu i pol dana. Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu porastao na 113,85 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 113,45 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1295 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1330 dolara.
U fokusu ulagača bit će današnji govor predsjednika Feda Jeromea Powella u kojemu bi mogao signalizirati daljnje kretanje kamatnih stopa u SAD-u. Analitičari očekuju da će američka središnja banka u prosincu povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.
No, kažu da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka. A nakon što su od početka listopada pale oko 30 posto, cijene su nafte posljednjih dana relativno stabilne.
Na američkom se tržištu cijena barela jutros kreće oko 51,85 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 51,20 dolara. Na londonskom je tržištu, pak, barel poskupio s jučerašnjih 60,10 na 60,50 dolara.