Ovo u čemu smo se našli je šok i u ekonomskom smislu jer su drastično smanjeni socijalni kontakti, a to znači i proizvodnja, a ovakvo stanje trajat će još neko vrijeme.
Znamo da će se proizvodnja i ponuda oporaviti kada prođe ova pandemija, no trenutačno u cijelom svijetu vlada golem pad gospodarskih aktivnosti. Suma sumarum, ova kriza će jednom završiti, a države i gospodarstva počet će se oporavljati, iako ne svi istodobno i istim tempom, drži Vladimir Gligorov, dugogodišnji znanstveni istraživač u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije.
On je sada u mirovini i živi u Parizu, a za Jutarnji list komentirao je krizne mjere hrvatske Vlade i iznio neke sugestije.
Kako ocjenjujete paket kriznih mjera koje je donijela Vlada premijera Andreja Plenkovića?
- Koliko vidim, uglavnom su to mjere kakve donose i vlade drugih država, od Hrvatske ili Srbije do Amerike i Francuske. Postoje neke razlike s obzirom na zahvaćenost neke države pandemijom korone, a dosta ovisi i o monetarnim sustavima, odnosno radi li se o državama u kojima je valuta euro ili ne. Države koje imaju svoju valutu u nešto su lakšoj poziciji, ali, generalno, i u Hrvatskoj i drugdje država je odlučila na sebe preuzeti značajan dio obaveza privatnog sektora. Razumljivo je da su onda privatnici pozdravili Vladine odluke, iako, poslije će se otvoriti problem, kako će se nakon svega država namiriti. To možda izgleda jednostavno na prvi pogled, ali u praksi može biti komplicirano.
Hipotetski, da savjetujete premijera, što biste predložili?
- Ključno je sačuvati vezu između zaposlenih i poduzeća u kojima rade. Pojednostavljeno govoreći, glavni je cilj sačuvati poduzeća, banke, znači pokušavate spasiti gospodarstvo od propasti, a ne da sve morate stvarati iznova nakon što prođe pandemija. Važno je zaposlene zadržati na platnim popisima kompanija, bez obzira na to što ih sada plaća država. Također je bitno da ljudi primaju koliko-toliko normalne plaće, čak i u situacijama kada je potrošnja manja jer kupujemo uglavnom namirnice koje su nužne za život i gotovo ništa više. Međutim, višak koji sada uštedite, pokazat će se korisnim poslije kada budemo morali vraćati dugove. Zato je važno sačuvati gospodarstvo, a ne prepustiti ga događajima koje uvjetuje koronavirus. To je posebno važno za manja i srednja poduzeća, koja ne raspolažu većim rezervama i mnoga bez državne pomoći ne bi izdržala dulje od mjesec dana, a takve tvrtke čine 90 posto gospodarstva. Ako restoran ne radi mjesec dana, zaposlene ne šaljite na burzu, nego im dajte plaću. Ili u prometu, možda danas avioni ne lete, a vlakovi stoje, ali cilj mora biti očuvanje zrakoplovnih kompanija i željeznica. U suprotnom, doći će do masovnih bankrota, a to će zakomplicirati situaciju.
Što mislite o prijedlozima da se u ovoj situaciji smanje mirovine i plaće u državnom i javnom sektoru?
- To ne treba raditi. Ponavljam kako u sadašnjoj situaciji raste štednja jer ljudi manje troše. To što trenutačno gotovo nitko ne kupuje hladnjake ili automobile, niti uplaćuje obiteljsko ljetovanje, ne znači da svoj novac nećete potrošiti jednom kada prođe kriza. Jednostavno, treba se ponašati kao da je situacija normalna, a ne kao da morate činiti bilo što da se spasite.
Znači, ne biste smanjili plaće i mirovine?
- Tako je. Zadržavajući postojeće plaće i mirovine čuvate sigurnost velikog broja građana. Osim toga, u ovim okolnostima dio ljudi više ne može računati na pomoć drugih članova obitelji pa ako im smanjite mirovinu, oni će se naći u jako teškoj situaciji. Prije bi trebalo povećati najniže plaće i mirovine.
Hrvatska ima problem i zato što čak petina BDP-a ovisi o turizmu, a izvjesno je da ove godine ne može računati s tim prihodima?
- To je problem, ali i u drugim zemljama imate slične probleme. Na primjer, Njemačka ima izuzetno snažnu automobilsku industriju, a sada nitko ne kupuje automobile i oni doživljavaju golem pad u tom jako važnom privrednom sektoru za cijelu državu. Pritom ne mogu spustiti cijene jer bi onda propala automobilska industrija. Hrvatska ima takav problem s turizmom, pa čak da ljudi žele doći u vašu zemlju, ne mogu jer je posuda zabrana kretanja. Prema tome, ovogodišnja sezona je propala, a na Vladi je odluka hoće li spašavati ovaj sektor ili ga prepustiti sudbini. No, u tom slučaju iduće godine imat ćete niz hotela u stečajnom postupku. Ovaj udar zahtijeva izvanredne fiskalne troškove i pitanje je kako ćete ih raspodijeliti. Moja je pretpostavka da želite spasiti turizam jer ako je propala ova godina, iduća neće.