U programu konvergencije za trogodišnje razdoblje koji je u četvrtak usvojila Vlada, projiciraju se stope rasta od 2,5 posto za ovu, 2,4 posto u 2020. te 2,3 posto u 2021. i 2022. godini.
To su nešto niže procjene u odnosu na Program konvergencije za razdoblje 2018. - 2021., koji je polazio od pretpostavke realnog rasta bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto u 2018., u 2019. od 2,7 posto, a 2020. i 2021. od 2,5 posto. Usporavanje rasta u projekcijskom razdoblju, kako se navodi, rezultat je konvergencije rasta BDP-a prema rastu potencijalnog BDP-a u srednjoročnom razdoblju.
Prema danas usvojenom Programu konvergencije, osobna potrošnja bit će glavni pokretač ukupnog gospodarskog rasta u prve dvije godine, dok će postupno opet jačati uloga izvoza roba i usluga, a značajan doprinos ostvarit će i bruto investicije u fiksni kapital, posebice pod utjecajem priljeva sredstava iz EU fondova.
Što se tiče fiskalnih kretanja, u 2019. očekuje se blagi manjak općeg proračuna od 0,3 posto BDP-a, u 2020. višak od 0,2 posto te u 2021. i 2022. 0,4 odnosno 0,8 posto BDP-a.
Predviđa se i nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020., 65,4 posto BDP-a u 2021., dok bi u 2022. godini trebao iznositi 62 posto BDP-a.
Predstavljajući na Vladi program konvergencije, ministar financija Zdravko Marić je rekao kako se i dalje očekuje veliki udio uvoza roba i usluga što je sigurno "u ovom trenutku jedan od jačih izazova koji imamo na makroekonomskom planu, kako i na koji način dodatno osnažiti domaću proizvodnju i cijelo gospodarstvo učiniti manje uvozno ovisnim".
Što se tiče rashodne strane proračuna, Marić je ustvrdio da je ona pod kontrolom.
"Mi ni u jednoj godini nismo probili limit koji smo si zacrtali, ostali smo unutar limita i ostvarili i neke uštede", kazao je Marić.
U 2018. je, kako je naveo, najveći neplanirani šok uslijedio je zbog protestiranih jamstava za Uljanik grupu, no i u takvim okvirima ostalo se unutar limita.
"Kontrola rashode strane proračuna, odgovorno, transparentno, racionalno ponašanje prema novcu poreznih obveznika je ne samo naša obveza, nego i nastavka toga se očekuje u godinama koje slijede", istaknuo je Marić.
Kako je rekao, za ovu godinu ostaje se na tragu originalne projekcije koja je rađena, što znači blagi deficit proračuna od 0,3 posto BDP-a.
"U zadnje tri godine u svakoj od godina smo značajno isporučili bolje rezultate od onoga što smo planirali, i to ne probijajući limite, a sav višak prihoda usmjeren je u poboljšanje proračunskih rezultata i smanjivanje javnog duga i porezno rasterećenje", kazao je Marić.
U pogledu javnog duga, Marić ističe kako je prošla godina prema projekcijama završena s njegovim udjelom u BDP-u od 74,6 posto, što znači da se u tri godine smanjio udio javnog duga u BDP-a za 10 postotnih bodova.
"To je nešto više od 3 postotna boda po godini što nas svrstava u sam vrh zemalja EU po pitanju trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-a", rekao je Marić najavivši da će se tim smjerom i dalje ići.
Program konvergencije i nacionalni program reformi Vlada jednom godišnje mora dostaviti Europskoj komisiji u okviru Europskog semestra.
Plenković: Glavni cilj Nacionalnog programa reformi je jačanje konkurentnosti
Glavni cilj Nacionalnog programa reformi (NPR) je jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, uz projicirani gospodarski rast u 2019. od 2,5 posto, istaknuo je u četvrtak na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
NPR-om su po njegovim riječima utvrđena tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, koji se ostvaruju provedbom 30 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti.
Ti prioriteti su unaprjeđenje poslovnog okruženja, rast investicija, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada, jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije, poticanje demografske obnove, unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.
Uz jačanje konkurentnosti, Plenković je "ključnim nacionalnim prioritetom" označio demografsku obnovu.
Govoreći o programu konvergencije RH za razdoblje od 2019. do 2022. godine, premijer je rekao je kako bi gospodarski rast u 2019. trebao biti 2,5 posto.
"To je zdravi rast i nije temeljen na zaduženju i povećanju duga, nego obrnuto - manje zaduženja i duga, a zdravi i kontinuirani rast", rekao je Plenković.
Kako je rekao, preliminarni podaci pokazuju da bi u 2018. godini višak proračuna opće države trebao biti 758 milijuna kuna, unatoč 2,5 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta. Premijer očekuje i daljnje smanjenje duga opće države u BDP-u na 74,6 posto, a 2022. godine trebao bi biti 62 posto.
Kako je rekao, preliminarni podaci pokazuju da bi u 2018. godini višak proračuna opće države trebao biti 758 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, unatoč 2,5 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta. Premijer očekuje i daljnje smanjenje duga opće države u BDP-u na 74,6 posto, a 2022. godine trebao bi biti 62 posto.
U programu konvergencije se gospodarski rast u 2020. očekuje po stopi od 2,4 posto, a u 2021. te 2022. 2,3 posto.
Što se tiče fiskalnih kretanja, u 2019. očekuje se blagi manjak općeg proračuna od 0,3 posto BDP-a, u 2020. višak od 0,2 posto te u 2021. i 2022. 0,4 odnosno 0,8 posto BDP-a.
Program konvergencije i nacionalni program reformi Vlada jednom godišnje mora dostaviti Europskoj komisiji u okviru Europskog semestra.