Vlada će u ovoj godini tražiti strateškog partnera za domaćeg avioprijevoznika Croatiju Airlines, ide se i u restrukturiranje cestarskog sektora, ali i tvrtki u sastavu Hrvatskih željeznica uz podršku Svjetske banke.
Dio je to iz Nacionalnog programa reformi uz Program konvergencije koji Vlada sutra na sjednici usvaja, a koji dosad nije bio poznat javnosti i nije se spominjao u prijašnjim programima reformi koje se šalju Europskoj komisiji.
- Poanta je da se osigura dugoročna budućnost Croatia Airlinesa. Oni su za vrijeme bivše Vlade prošli program restrukturiranja, tvrtka je malo stabilizirana, ali budući da više nema državnih potpora, bez partnera je upitna budućnost – kažu neslužbeno u Vladi.
Također, nakon financijskog restrukturiranja cestarskih tvrtki, sada se ide i u mjere povećanja efikasnosti, jednako kao i u tvrtkama u HŽ-u.
Jedna od novina novog programa, kako doznajemo, jest i zakonsko uređenje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, a u završnoj fazi su i zakoni koji se tiču reforme državne uprave. Ide se prema tome da se uredi pitanje plaća državnih službenika i namještenika i zamišljeno je uvođenje 12 platnih razreda kroz koje bi se nagrađivao izuzetan rad i penalizirao nerad, odnosno novi zakon predviđa mogućnost horizontalnog napredovanja sukladno rezultatima rada i ocjenama. Predviđa se i mogućnost jednokratnih nagrada za dobar učinak.
Nema novih poreza
Iz Vlade napominju kako nema uvođenja poreza na nekretnine, niti bilo kojih drugih poreza jer je intencija daljnje porezno rasterećenje od iduće godine. Iako će tek biti rasprava o tome koji će se porezi smanjivati, doznajemo kako bi to porezno rasterećenje moglo ići do 2 milijarde kuna, a na stolu će biti sve – od opće stope PDV-a, pa do poreza na dobit, s time da prvi na redu za smanjenje sigurno neće biti porez na dohodak, budući da je on u potpunosti prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave.
- Prvo će se provesti analiza na koji način smanjiti opterećenje i sve će biti na stolu. Treba dati vrijeme da se stabiliziraju efekti porezne reforme, ali poreza na nekretnine nema u programu – uvjeravaju iz Vlade.
Također, kako doznajemo, PDV na ugostiteljstvo, koji je prošlom reformom narastao na 25 posto u ovom trenutku nije u redu za smanjenje.
- Treba prvo napraviti procjenu učinaka sadašnje porezne reforme, a onda ćemo do ljeta definirati okvir, kako bismo do jesenskog zasjedanja imali spremne daljnje izmjene u poreznom sustavu koje će također ići u paketu – kaže naš sugovornik iz Vlade.
Iz Vlade naglašavaju kako nema značajnijih izmjena u području zdravstva, tako da u ovoj godini ne treba očekivati povećanje participacije građana, nego se samo spominje toliko najavljivana integracija bolnica.
- Nema zadiranja u prava zdravstvene zaštite – poručuju u Banskim dvorima.
Izmjene u mirovinskom sustavu
Tu su još izmjene zakona u mirovinskom sustavu, gdje je intencija, kao što se već tjednima u javnosti govori, održivost sustava kroz mogućnost smanjenja tranzicijskog razdoblja za izjednačavanje odlaska u mirovinu za žene i muškarce sa 67 godina, pitanje većeg penaliziranja prijevremenog umirovljenja, dodatka od 27 posto za korisnike mirovina iz prvog stupa, gdje u Vladi uvjeravaju da će se riješiti taj problem, a spominje se i jačanje drugog mirovinskog stupa, kao i mijenjanje liste zanimanja s beneficiranim radnim stažom tako da će se, primjerice, ukinuti zanimanje rudar, a baletani će ostati na listi.
Također, tu je i mjera objedinjavanja inspekcijskih službi, te uvijek spominjana obrazovna reforma, te digitalizacija procesa u državnoj upravi i u poslovanju.
Kada jer riječ o makroekonomskom okviru, on se nije značajnije mijenjao od prvotno planiranog, pa tako u Programu konvergencije stoji kako se ostaje pri procjeni da će ove godine rast BDP-a iznositi 2,8 posto, iduće 2,7 posto, a projekcije za 2020. i 2021. su da će realni rast gospodarstva biti na razini od 2,5 posto BDP-a. Pritom će stopa anketne nezaposlenosti u ovoj godini pasti na 10 posto (u 2017. je iznosila 11,2 posto), 2019. će biti 9,1 posto, 2020. 8,2 posto, a 2021. 7,3 posto. Istodobno, ministar financija Zdravko Marić predviđa da će rasti i stopa zaposlenosti – ove godine 1,8 posto (prošle je rasla 2,2 posto), ali će do 2021. rasti po manjim stopama, od 1,6 do 1,3 posto.
'Želimo da stope rasta budu veće'
Prošle godine imali smo suficit u proračunu u iznosu od 0,8 posto BDP-a, dok se za ovu godinu predviđa deficit od 0,5 posto BDP-a, 2019. će iznositi 0,4 posto, 2020. će biti na nuli, a 2021. se ponovno predviđa suficit od 0,5 posto BDP-a. Javni dug, s druge strane, nastavit će padati i to znatno. U ovoj godini na 75,1 posto BDP-a, 2019. na 72,2 posto, 2020. 69,1 posto i 2021. na čak 66 posto.
- Želimo da stope rasta budu i veće, ali ovo je konzervativniji okvir kojeg se držimo jer osim na pozitivne, računamo i s potencijalnim negativnim utjecajima, poput pitanja Uljanika jer je to sada veći rizik nego Agrokor, kao i s rastom kamata – kažu u Vladi, te dodaju da su prošle godine nadmašena očekivanja, pa se nadaju da će tako biti i dalje.
Naglasak je na rastu investicija i izvoza, kažu u Vladi, pa bi tako u ovoj godini najveći doprinos rastu BDP-a trebao dati rast izvoza od 2,7 postotna boda, ali i smanjenje uvoza od 3,6 postotna boda.
Bitna stavka u makroekonomskim projekcijama je i smanjivanje troška za kamate, odnosno u srednjoročnom razdoblju taj bi trošak trebao iznositi manje od 2 posto BDP-a, što znači da bi napokon trebali imati veći rast BDP-a od iznosa koji dajemo za kamate. S nekadašnjih 12 milijardi kuna, odnosno 3,3 posto BDP-a za kamate u 2016., prošle godine taj je trošak smanjen za 2 milijarde kuna.