Sjednica Vlade

Vlada ne odustaje: spašavat će 3. maj i Uljanik, za što joj treba 100 milijuna eura?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.9.2018. u 17:35

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.9.2018. u 17:35

Pula, 180718.
Uljanik je danas testirao svoju novogradnju, radnu platformu Apolo. Apolo je opterecen s 880 tona tereta te se kontrolira njena stabilnost. Za to vrijeme panorama grada Pule znatno se izmijenila. Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Šebelić / CROPIX

Uljanik

Ministarstvo gospodarstva i dalje je pri stavu da će Uljanik Grupi dati još samo plaću za kolovoz, rečeno nam je u ponedjeljak, iako pulskoj kompaniji nedostaje obrtnih sredstava za nastavak rada i poslovanja.

S druge strane, izjave premijera i ministra gospodarstva govore da država još nije odustala od spašavanja brodogradnje u Puli i Rijeci, dapače. Vlada tako igra utakmicu visokog rizika šaljući razne informacije o tome kakav joj je plan s Uljanikom, istovremeno tvrdeći da je spremna na stečaj tvrtke već u listopadu ove godine, kao i na to da je u kontaktima sa zainteresiranim strateškim parterima, mimo Kermas energije Danka Končara.

Novi partner

Dapače, premijer Andrej Plenković u subotu ustvrdio da su u igri za novog strateškog partnera i domaće i inozemne tvrtke. Dakle, sudeći prema dosadašnjim istupima ministra Darka Horvata, ili se radi o partnerima iz Njemačke, Kine ili Koreje ili je u igri jedina domaća kompanija koja se bila javila na poziv uprave Uljanika za dokapitalizacijom, a to je DIV Grupa u vlasništvu Tomislava Debeljaka, koja je vlasnik Brodosplita.

Predsjednik Vlade je najavio i da će se ovog četvrtka na sjednici Vlade u Puli “vidjeti koje je to rješenje za održivost i funkcioniranje brodogradilišta”. Ako je smjerao na brodogradnju kao industriju, moguće je da će se na dnevnom redu naći točka o osnivanju tzv. jamstvenog fonda putem kojeg bi država, preko HBOR-a ili izravno, jamčila u iznosu od 80 posto (ili nekom drugom) bankama za avansne kredite kupcima za gradnju brodova. I do sada je taj “jamstveni fond” funkcionirao na razne načine, ali je moguće da će se sada ustrojiti poseban mehanizam i uvesti više nadzora u izdavanju jamstava za brodogradnju. Naravno, to onda govori da će država, odnosno porezni obveznici, i dalje preuzimati rizik gradnje brodova, a možemo se samo nadati da će se u mnogome postrožiti procjena svih komercijalno-tržišnih aspekata gradnje pojedinog broda. U suprotnom ćemo opet za pet godina plaćati milijarde kuna na ime gubitaka brodogradilišta.

Poruka

Međutim, ono što je jednako zanimljivo jest to s kojom će porukom premijer doći u Pulu kada je riječ o sudbini Uljanika i 3. maja, u situaciji kad su računi tvrtke blokirani, a nema ni novca za nastavak proizvodnje.

Darko Horvat u ponedjeljak je na pitanje novinara je li vjerojatnije da Europska komisija prihvati plan restrukturiranja ili je izgledniji stečaj, odgovorio da Uljanik ima Upravu, Nadzorni odbor i Skupštinu te da njihove odluke Vlada neće komentirati. “No, u trenutku kad tog sinkronizma više ne bude”, više nego indikativno napominje ministar, “Vlada će morati uzeti stvar u svoje ruke i onda Vlada donosi odluke”. Ova bi rečenica lako mogla značiti da će u trenutku kada postane jasno da sadašnji plan restrukturiranja s Kermas energijom kao strateškim partnerom ne uspije, što znači da Uljaniku prijeti automatski stečaj, Vlada aktivirati scenarij kojim će preuzeti “uzde u svoje ruke” i dovesti novog strateškog partnera. ​Vlada može s glasovima drugih dioničara, radnika, mirovinskih fondova i Adris grupe na Skupštini izglasati novi Nadzorni odbor, a potom i upravu te tako upravljački “preuzeti” Uljanik.

Kakav će to biti scenarij osim predstečajne nagodbe i stečaja, teško je zamisliti, ali se čini da je Vlada onda spremna ili sama uložiti još oko 300 do 600 milijuna kuna za poslovanje Uljanika dok se ne napravi novi plan restrukturirana s novim partnerom ili da taj partner također sudjeluje u tom financiranju Uljanika do završetka plana restrukturiranja i dobivanja zelenog svjetla od EK-a.

Predstečaj

To bi, međutim, značilo da Vlada preuzima “vlast” u Uljaniku, da se smjenjuju sadašnja uprava i Nadzorni odbor, da će se sadašnji vlasnici “razvlastiti”, a za to ne postoji drugi model osim predstečajne nagodbe ili stečaja. “Da, razgovara se s mogućim strateškim partnerima i razgovarat ćemo tako dugo dok ne nađemo modalitet kako oba brodogradilišta - i pulsko i riječko, dovesti u situaciju da funkcioniraju na tržišnim osnovama”, ustvrdio je Horvat. Možda taj “modalitet” saznamo već u Puli, bit će čudno ako premijer tamo dođe bez nekog rješenja za dva brodogradilišta, ali činjenica da ministar kaže da će se razgovarati dok se ne pronađe “modalitet” možda govori o tome da se država ipak odlučila za spas brodogradnje u Puli i Rijeci.