Ukupno ovršeni dug građana smanjen je u razdoblju od lipnja do rujna za gotovo 60 posto, sa 43,1 na 18 milijardi kuna. Iako je “statistički” učinak jak, onaj suštinski, ocjenjuju bankari, ipak je slab. Broj blokiranih građana u istom je razdoblju smanjen sa 323.708 na 274.066, ugrubo za 16 posto, pri čemu se udjel malih dugova, onih do 10.000 kuna, čak blago povećao.
Stoga Hrvatska udruga banaka u analizi koja se bavila učinkom Vladinih mjera za pomoć blokiranim građanima zaključuje da su one pogodovale “malobrojnim velikim dužnicima na teret banaka i sličnih velikih vjerovnika”, odnosno onima čiji ukupan iznos duga premašuje 10 milijuna kuna.
Tako je, primjerice, račun odblokiran i osobi koja je imala dug od 404 milijuna kuna.
Kurioziteti
Ti veliki dužnici, pretpostavlja se, uglavnom dolaze iz građevinarske branše, pri čemu su za kredite tvrtki jamčili i osobnom imovinom. Drugi se slučaj odnosi na dug stariji od osam tisuća dana, čime se postavlja pitanje kako je moguće da netko bude blokiran gotovo 22 godine. To su samo kurioziteti, kojih je još mnogo, rekao je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.
- Ti podaci pokazuju da su institucije slabe i da se nešto nije moglo provesti - rekao je Adrović na predstavljanju analize pod nazivom “Ovršeni dug (blokade) građana: nakon Vladinih mjera”, koju je izradila Arhivanalitika Velimira Šonje. Sve te slabosti, rekao je, na kraju se plaćaju kroz veću premiju rizika i više kamatne stope.
Ljetos su donesena dva zakona koja se odnose na otpis dugova i obustavu ovrha, a kojima je građanima omogućen linearni otpis dugova do 10.000 kuna, bez socijalnih kriterija, te deblokada računa ako tri godine nije bilo prometa po njima, bez obzira na vrijednost ukupnog duga, ili neki drugi objektivni kriterij.
Analizom je utvrđeno da kod duga građana do 365 dana, odnosno onih koji su kratkoročno blokirani, nije zabilježena neka velika promjena. U promatranom razdoblju, broj takvih smanjio se sa 45.114 na 41.187, odnosno 8,7 posto, a to se pripisuje “pozitivnoj gospodarskoj aktivnosti”.
Rasterećenje
Osim velikih dužnika s dugom iznad 10 milijuna kuna, bilježi se i značajan efekt rasterećenja, od gotovo 6 milijardi kuna, onih čiji su dugovi u rasponu od 100 do 500 tisuća kuna, a vrlo je malo malih dugova, onih do deset tisuća kuna, paradoksalno, došlo čak do blagog povećanja ukupnog iznosa blokada.
- Ne želim tvrditi da Vladine mjere nisu imale velikih efekata, ali gledajući širu sliku, vidimo da su oni u otprilike 80 posto slučajeva koncentrirani kod velikih dužnika - rekao je Šonje.
Pritom upozorava da će se veliki dugovi, koji su zbog odgode ovrha izašli iz statistika, pomalo vraćati, pa će u sljedećim mjesecima iznos blokada rasti. U pogledu vrijednosti blokada banke su nekad imale dominantnu ulogu, ali ona se smanjila od sredine 2014. godine sa 59,1 posto, a prema posljednjim podacima, to iznosi oko 35 posto. - Jedan od razloga zašto se to dogodilo su i mjere provedene ovog ljeta - kaže Šonje. Ipak, on smatra da se više nikada ne bi smjele primjenjivati mjere bez socijalnih kriterija. Jer, ako odnosi dužnika i vjerovnika nisu dobro regulirani, “rizici u sustavu su veći, a time i kamatne stope, i to za one dužnike koji se tek zadužuju”.