Vlada je u srijedu donijela odluku o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura.
Procijenjena vrijednost investicije uključuje poseban FSRU brod (eng. Floating Storage and Regasification Unit), čija je procijenjena vrijednost 160 milijuna eura, izgradnju pristana s pomoćnim postrojenjima i visokotlačnim priključnim plinovodom za plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin što iznosi 60 milijuna eura te sredstva za izvlaštenje, koja su procijenjena na 14 milijuna eura.
Europska komisija za izgradnju plutajućeg terminala dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije.
Prema današnjoj Vladinoj odluci, iz državnog proračuna će se za realizaciju prve faze izgradnje LNG terminala osigurati 100 milijuna eura, odnosno 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. godini, a do isplate tih sredstava Hrvatska elektroprivreda će osigurati potrebne pozajmice društvu LNG Hrvatska d.o.o. za dospjela plaćanja u 2019. godini.
Preostala sredstva, u iznosu od 32,6 milijuna eura osigurat će osnivači društva LNG Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda i Plinacro.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je projekt LNG terminala strateški investicijski projekt Republike Hrvatske, važan za energetska neovisnost i sigurnost, za što je neophodno diverzificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora.
"Realizaciju projekta LNG terminala treba promatrati prvenstveno kroz njegovu sigurnosnu komponentu i geopolitički značaj za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju", istaknuo je Ćorić.
On je u već nekoliko istupa naglašavao kako je LNG terminal strateški projekt koji zaslužuje biti financiran. Smatra da je riječ o strateškom državnom projektu koji je potreban s obzirom na to da daje sigurnost dobave plina za Hrvatsku.
Na natječaju za zakup kapaciteta budućega terminala popunjeno je 520 milijuna prostornih metara, dok je za isplativost potrebno 1,5 milijardi, a ukupni kapacitet projektiran je na 2,6 milijardi prostornih metara.
Unatoč tome, rekao je u nekoliko navrata Ćorić, LNG terminal ostaje dominantni Vladin energetski projekt. Napominjao je pritom da su, u vezi zakupa kapaciteta, došla dva pisma namjere iz Mađarske praćena upitima o mogućnosti ulaska u vlasničku strukturi budućeg terminala.
Najavio je nastavak razgovora s Mađarima te naglasio da je riječ o strateškom projektu, ne samo za Hrvatsku koja bi mogla biti sve više uvozno ovisna u osiguranju plina, nego i za Europu, posebno zemlje kao što su Mađarska i Ukrajina.
Donesen četvrti nacionalni akcijski plana energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine
Vlada je u srijedu donijela i četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine, sukladno EU direktivi o energetskoj učinkovitosti prema kojoj članice Europskoj komisiji podnose te planove.
Plan sadržava 37 planiranih mjera, poput programa energetske obnove zgrada, financijskih poticaja za energetski učinkovita vozila i dr., s očekivanim uštedama energije od 4,53 tera džula do kraja ove godine.
Za provedbu tih mjera u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano je 357 milijuna kuna. Uz to, dionici provedbenih mjera, HEP grupa, HEP Proizvodnja, HEP Toplinarstvo, HOPS, HEP ODS i Janaf, osigurali su izvanproračunska sredstava od 735,6 milijuna kuna.
Pokreće se nadmetanje za dozvole za istraživanje nafte i plina u Dinaridima
Vlada je u srijedu donijela odluku o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida, a po riječima ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, dio je to Vladinih aktivnosti kojima se nastoji ojačati energetska neovisnost Hrvatske.
Nadmetanje se provodi za četiri istražna prostora ukupne površine 12.134 četvorna kilometra na području Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Istražno razdoblje traje pet godina.
Iz istražnih prostora isključeni su nacionalni parkovi te su prostori odmaknuti od obalne linije i državne granice s Bosnom i Hercegovinom.
Prema Vladinoj odluci, Agencija za ugljikovodike provodit će pripremne radnje, izraditi dokumentaciju za nadmetanje te objaviti obavijest o nadmetanju, a ponude će ocjenjivati povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za energetiku.
Po provedenom postupku nadmetanja, na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Vlada će za svaki pojedini istražni prostor donijeti odluku o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na razdoblje od najdulje 30 godina, koje obuhvaća i istražno razdoblje i razdoblje eksploatacije, te dati suglasnost na nacrt ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika.
Novim istražnim aktivnostima na području Dinarida, koje se smatra neistraženim područjem, potiču se aktivnosti koje bi dovele do smanjenja pada proizvodnje plina i nafte u Republici Hrvatskoj, kažu u Vladi. Za provođenje Odluke sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti Agencije za ugljikovodike.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da je nadmetanje dio Vladinih aktivnosti kojima se nastoji ojačati energetska neovisnost Republike Hrvatske.
Postupak na području Dinarida je, po njegovim riječima, nastavak aktivnosti iz 2016. godine u svrhu pronalaženja novih istražnih područja, koji bi doveli do spoznaja o novim rezervama ugljikovodika. Istaknuo je da će se istražne aktivnosti provoditi po najstrožih ekološkim standardima i u komunikaciji s lokalnim zajednicama.
Ćorić je nedavno, nakon sastanka s predstavnicima Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske i Karlovačke županije, da planirana istraživanja ugljikovodika na Dinaridima neće štetiti razvoju turizma.
U Ministarstvu navode da upravo lokalna samouprava ima najveću izravnu korist od istraživanja ugljikovodika. Tako je, na primjer, jedinica lokalne samouprave u istočnoj Slavoniji, na čijem prostoru se odvija istraživanje za koje su dozvole dodijeljene 2016. godine, samo na račun naknada uprihodila više od 17 milijuna kuna.
Prodaja naftnih derivata iz strateških robnih zaliha
Vlada je donijela odluku i o prodaji izvanbilančnih količina naftnih derivata iz strateških robnih zaliha i to 10,2 milijuna litara eurodizela, 2,03 milijuna litara eurosupera 98 BS te 3,75 tona mlaznog goriva JET A1.
Ta prodaja izvršit će se prikupljanjem ponuda na temelju javnog natječaja, a sredstva ostvarena tom prodajom utrošit će se za nabavu strateških robnih zaliha.
Po riječima ministra gospodarstva Darka Horvata, prodaja će se temeljiti na burzovnoj cijeni i to prosjeka srednjih kotacija u mjesecu isporuke. Kako je naveo, temeljem prosječnih cijena u listopadu 2018., ukupna vrijednost robe za prodaju iznosila bi 64,8 milijuna kuna, a temeljem prosječnih cijena u prosincu 2018. bila bi 49,3 milijuna kuna.
(Hina)