Rasplet u koncernu

Vijeće vjerovnika dogovorilo nagodbu, na sporazum pristao Agram, ali ne Adris i Alca

AUTOR:

OBJAVLJENO:

31.5.2018. u 10:37

AUTOR:

OBJAVLJENO:

31.5.2018. u 10:37

Darko Tomaš / Boris Kovačev / Davor Pongračić / Hanza Media

Fabris Peruško, logo Agrokora i Marica Vidaković

Privremeno vijeće vjerovnika (PVV) dogovorilo je kasno navečer u srijedu nagodbu vjerovnika koja uključuje dva posebna sporazuma sa Sberbankom i dobavljačima koji su kreditirali Agrokor, ali ne uključuje dogovor s Adris Grupom i Agram Investom. No, nakon što je jutros objavljen ovaj tekst javio nam se Dubravko Grgić, član uprave odvjetničke kuće Grgić i Partneri i suvlasnik tvrtki u portfelju Agram grupe, koji nam je kazao kako je donio odluku o tome da pristane na nagodbu vjerovnika i sporazume sa Agrokorom. Iz Agrokora su nam tim povodom kazali kako još nisu dobili službeni pristanak Agram Investa na sporazum i nagodbu vjerovnika i da se taj službeni dogovor tek treba postići. Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača nam je potvrdila da je PVV dogovorilo nagodbu u srijedu navečer, a dogovor su prihvatili i predstavnici Sberbank, Knighthead Capital Managementa, i Zagrebačke banke, s tim da tijekom četvrtka njihova nadležna tijela moraju dati odobrenje za dogovor.

„Dogovor koji smo postigli ima čvrste osnove i sigurno smo da će proći na Trgovačkom sudu, na koji ćemo ga uputiti vjerojatno idućeg tjedna, kada se nagodba napiše i uvrste ovi sporazumi“, kazala nam je tim povodom Marica Vidaković. Prema njenim riječima, Sberbank je odustala od ulaska u roll-up kredit, što znači da neće biti povećavanja financijskih obveza Agrokora u tom smislu, a dogovorena je njihova uvjetna zamjena 18 posto dionica Mercatora za vlasničke udjele u budućem novom Agrokoru. Uz to, mogućnost zamjene Marcatorovih dionica za Agrokorove imati će, u tom slučaju, i manjinski dioničari Mercatora.

„To će povećati razinu naplate Sberbank za 1,6 posto, kao i njihov vlasnički udio, ali to nam je u ovom trenutku prihvatljivo, pogotovo zbog toga što će i taj do ovisiti o nekim parametrima poslovanja Agrokora, kao što je razina EBITDA, operativne dobiti tvrtke“, istaknula je prokuristica Kraša. Kada su u pitanju dobavljači koji su kreditirali Agrokor putem mjenica, naplatili te mjenice uz diskont kod banaka i faktoring kuća i sada su regresno izloženi bankama jer se one ne mogu naplatiti od Agrokora, ona nam je kazala kako je za njih dogovoren otpis dugova od 65 posto, ako pristanu na to da plate 35 posto bankama i faktoring kućama.

Franck nije pristao

„“Razgovarala sam s dosta takvih dobavljača i rekli su mi da je to u ovoj situaciji za njih dobra opcija“, rekla nam je predstavnica velikih dobavljača, Podsjetimo, za banke i faktoring kuće koji imaju takve mjenice je prethodno bila dogovorena naplata prosječno samo 17 posto potraživanja od Agrokora, što znači da su preostalih 83 posto trebali naplatiti od regresnih dužnika, dobavljača. Sada je, pak, dogovoreno da im dobavljači plate 35 posto, ali će dobavljačima zato otpisati 65 posto duga. Na ovaj dogovor, kako smo doznali, nije još uvijek pristao Franck, jer ta kompanija traži i da izvanredna uprava Agrokora povuče tužbu kojom je osporila kredit  koji je Franck dao Agrokoru, a za koji ima založni pravo nad dijelom dionica Roto Dinamica iz Agrokor Grupe.

Bez dogovora s Adrisom i Alcom

Na dogovor s PVV-om Agrokora, kao što smo naznačili, u srijedu nisu bili pristali niti Adris Grupa niti Alca, koji su osporili potraživanja imatelja obveznica, držeći da ih nije smo zastupati zajednički agent, nego da su morali pojedinačno prijaviti potraživanja. Neslužbeno smo doznali kako je Adris Grupa tražila 55-postotnu naplatu svojih kredita u iznosu od milijardu kuna, što je za PVV bilo previše, dok je Alca, koja također za saad nije pristala na dogovor, navodno tražila 100-postotnu naplatu. Ipak, iako s njima nije postignut dogovor koji ulazi u nagodbu, postoji mogućnost, kao i s Agram Investom, da će s njima budući vlasnici sklopiti dogovor „na komercijalnoj osnovi“ koji će se realizirati u sljedećim godinama.

No, navodno to što će Adris Grupa i Alca neće povući svoja osporavanja imatelja obveznice neće značiti i da imatelji obveznica neće imati pravo glasa na skupštini vjerovnika, jer bi prema dostupnim informacijama Trgovački sud mogao odobriti takvo glasanje, iako je njihovo potraživanje osporeno i moraju sudski dokazati legalnost svojih potraživanja. Ali ovo je pitanje, naglašavamo, i dalje otvoreno. Potencijalno je mnogo kompliciranija bila situacija s Agram Investom, jer bez dogovora s njima budući vlasnici ne bi mogli realno upravljati svojim vlasništvom, ali bi posredno operativno upravljali tvrtkom.

Grgić pristao na nagodbu

Kao što smo već kazali, Agram Invest je pristao na nagodbu i sporazum, mada sporazum možda neće biti sastavni dio nagodbe, nego će se potpisati separatno od nagodbe vjerovnika. Dubravko Grgić nam je također rekao kako to znači da će Agram Invest povući osporavanja jamstava. Detalji tog sporazuma, koji neće utjecati na glavni dio nagodbe bit će poznati naknadno, ali taj sporazum tek treba biti službeno potpisan s, vjerojatno, drugim vjerovnicima. Podsjetimo, Agram Invest je osporio jamstva koja su pojedina poduzeća iz Agrokor Grupe dala Agrokoru d.d., a bez knjiženja i aktivacije tih jamstava u bilancama tih kompanija nije moguće provesti predviđeni model nagodbe koji predviđa raspodjelu tih jamstava tako da Jamnica, Ledo i druge kompanije budu kapitalno „potopljene“ i da stoga na njima ostanu samo obaveze, a da se osnuju takozvana zrcalna društva na koja će se prenijeti imovina.

Odnosno, moguće ga je provesti, kako nam je rečeno, ali vlasnička prava novih vlasnika bila bi „zamrznuta“ dok se ne riješi pravni spor ili postigne dogovor. Na koncu podsjetimo i da uprave nekih velikih kompanija Agrokor Grupe, poput Jamnice i Leda nisu u financijskim izvješćima za 2017. knjižile jamstva u bilanci (kao rezerve zbog izvjesnih obveza dospjelih jamstava zbog toga što je Agrokor u stečaju), a izvanredna uprava je odbila objaviti ta izvješća, dok glavni revizor, PWC, za sada još uvijek ne daje svoju ocjenu tih izvješća. No, izvanredna uprava Agrokora i PVV smatraju kako se zrcalni model nagodbe vjerovnika može provesti i bez tih izvješća, samo snagom nagodbe vjerovnika i sigurni su da će to potvrditi i Trgovački sud.

Velike polemike

Ovakav rasplet događaja, ako Agram Invest potpiše danas popodne ili sutra sporazum sa drugim vjerovnicima, ipak znači značajno manje pravnih problema za proces lex Agrokor, jer je to bio glavni problem u ovom postupku.  Prvi  pravni ispit za nagodbu će svakako biti Trgovački sud koji će imati pet do 15 dana da donese odluku o tome prihvaća li takvu nagodbu ili odbija. Ako prihvati, TS onda šalje nagodbu na glasanje na skupštinu vjerovnika na sljedećem sudskom ročištu i sve to mora biti gotovo do 10. srpnja. A ako ne prihvati nagodbu, tada se vjerojatno može očekivati da će Vlada i Hrvatski Sabor produžiti rok važenja lex Agrokor za još nekoliko mjeseci, kako bi se svim akterima u postupku dala još jedna, dodatna šansa prije stečaja Agrokor Grupe.