Nova direktorica ureda Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj, Victoria Zinchuk, u Zagreb stiže iz Maroka, gdje je sedam mjeseci provela na čelu tamošnjeg ureda banke.
Njezina je prva primjedba na temelju tog iskustva da su hrvatske kompanije premalo aktivne na afričkom tržištu, koje danas raste najbrže od svih na svijetu. Tijekom boravka u Maroku, kaže, nije se susrela ni sa jednim hrvatskim proizvodom, niti je vidjela da se ijedna hrvatska kompanija uključila u osvajanje afričkog tržišta. I tu prepoznaje priliku za one kompanije koje su zainteresirane za izlazak iz svoje “zone komfora” i traže nova tržišta za svoje proizvode.
EBRD-ov zagrebački ured, koji je dosad služio kao regionalno središte, odsad će biti zadužen samo za Hrvatsku. Banka je nedavno restrukturirala svoju regionalnu organizaciju i nekoliko zemalja koje je zagrebački ured donedavno pokrivao sada su pod okriljem ureda u Varšavi. Zinchuk smatra da je to dobra vijest i za nju i za tim. To znači, kaže, da ćemo imati više snage za razvoj novih projekata i podupiranje rasta lokalne ekonomije.
Prije preuzimanja zagrebačkog ureda i kratkog boravka u Maroku, Zinchuk je provela dva desetljeća u Londonu, od čega 16 godina u EBRD-u. Upravo to iskustvo rada u snažnoj ekonomiji kakva je britanska, koja je vrlo visoko na indeksima konkurentnosti i inovativnosti, smatra vrlo vrijednim za svoj novi posao u Hrvatskoj.
Vaša prethodnica Vedrana Jelušić imala je izuzetno dubok uvid u hrvatsko i regionalno poslovno okruženje. Je li teško uskočiti na njezinu poziciju?
- U zavidnoj sam situaciji da mogu graditi na uspješnom radu moje prethodnice i dobre prijateljice. Sigurno ćemo nastaviti nadograđivati rezultate koje je tim postigao pod njezinim vodstvom, ali unijet ćemo i neke nove ideje i prilike koje stižu s mojim dosadašnjim iskustvom rada u drugim regijama. Vedrana i ja surađujemo od 2002. godine, kada sam se pridružila EBRD-ovu timu. To uključuje i vrlo blisku suradnju na brojnim bankarskim i savjetničkim inicijativama koje je pokretao EBRD u Hrvatskoj i u sektoru agrobiznisa. Nedavno smo surađivale na nekoliko vrlo uspješnih zajedničkih inicijativa potpore Hrvatskoj udruzi mladih poljoprivrednika.
Koliko ste upoznati s hrvatskim poslovnim okruženjem, jeste li se dosad imali prilike susresti s nekima od ključnih igrača na poslovnoj sceni?
- Imam iskustva s bankarskim sektorom i u Hrvatskoj, poznata mi je ovdašnja bankarska dinamika, kao i neki od ključnih igrača u lokalnom korporativnom sektoru. Stekla sam to iskustvo radeći kao viša bankarica zadužena za kredite unutar EBRD-ova odjela za rizike i kasnije kao v.d. direktorice EBRD-ova tima za agrobiznis u Londonu. Sretna sam što me u Zagrebu čeka jak tim koji je stalno postizao odlične rezultate. Tijekom prvog tjedna u Zagrebu bila sam počašćena sudjelovanjem u otvorenju pulskog centra Max City, koji financira EBRD. Ovaj projekt rezultat je potpune obnove napuštene i zanemarene cementare koja je pretvorena u maloprodajni i zabavni centar koji donosi novi život zajednici, stvarajući oko 600 novih radnih mjesta, a istodobno potiče daljnje ulaganje u prometnu infrastrukturu kako bi se poboljšala povezanost. U istom tjednu potpisali smo i transakciju od 15 milijuna eura s DIV Grupom, lokalnom hrvatskom tvrtkom koja zapošljava više od 3000 ljudi. Ovo je bio doista nevjerojatan prvi tjedan u uredu. Nastavljamo i svoj angažman na razvoju poslovnog okruženja. Već danas s Hrvatskom narodnom bankom imamo radionicu o pokrivenim obveznicama koje su važan alat za izgradnju lokalnih tržišta kapitala.
Kao i u mnogim drugim tranzicijskim zemljama i u Hrvatskoj su biznis i politika čvrsto isprepleteni. Koliko ste upoznati s političkom stranom hrvatske ekonomije?
- EBRD je institucija u vlasništvu vlada, kao i EU i EIB. Imamo kvalitetan odnos s predstavnicima hrvatskog javnog sektora i veselim se daljnjem produbljivanju tog odnosa. Na temelju našeg iskustva u regiji, vrlo je važno imati kontinuiran i učinkovit dijalog o privatnoj javnoj politici kako bi stimulirao rast i promicao ulaganja privatnog sektora. EBRD često pruža platformu za takav dijalog utemeljen na iskustvima iz drugih tranzicijskih zemalja u kojima smo radili, a koja mogu biti relevantna za Hrvatsku i druga tržišta na kojima djelujemo.
U Hrvatsku, kao i vaša prethodnica, stižete iz EBRD-ova Odjela za agrobiznis. Znači li to da će EBRD-ov fokus biti na prehrambenoj industriji?
- Ostavila sam prilično snažan trag u sektoru agrobiznisa strukturiranjem i vođenjem više od milijarde eura vrijednih transakcija, uz još 800 milijuna eura uloženih u taj sektor u različitim zemljama kada sam vodila tim agrobiznisa kao vršiteljica dužnosti direktorice. Moje stručno iskustvo uključuje i bankarski i savjetodavni rad u poslovima s nekretninama kao i u turizmu te brojnim drugim područjima proizvodnje i usluga, uključujući i tehnološki i financijski sektor. Nedavno sam u Maroku radila na projektima unutar infrastrukture, prirodnih resursa, kao i energetskog sektora s jakim fokusom na obnovljive izvore energije. Sektor poljoprivrede i dalje će mi biti blizu srcu te ćemo preko lokalnih banaka nastaviti razvijati naše izravne i neizravne proizvode financiranja, kao i savjetodavne aktivnosti za mala i srednja poduzeća i lokalne udruge. Jednako tako, usredotočit ćemo se i na druge sektore ključne za rast hrvatskog gospodarstva.
EBRD je najveći inozemni ulagač u Hrvatskoj. Godišnje je u prosjeku investirao oko 200 milijuna eura. Jeste li zadovoljni rezultatima tih ulaganja?
- Usudila bih se reći da su naše ambicije ulagati još više. Spremni smo pojačati financiranje i dobro smo za to opremljeni. Naravno, ni mi ne možemo to napraviti prije nego što su igrači i u privatnom i u javnom sektoru spremni uložiti u nove poslovne prilike, nadograditi svoje pogone i infrastrukturu, razmotriti nova ulaganja u obnovljivu energiju, recikliranje... Napravit ćemo sve što je u našoj moći da bismo Vladi pomogli u stvaranju i poboljšanju okruženja koje potiče ulaganja, Jednako tako, ostat ćemo otvoreni za izravno poslovanje s investitorima koji smatraju da bismo im mogli financijski pomoći tijekom sljedećih godina.
Koliko ste upoznati s EBRD-ovom ulogom u financiranju Agrokora, hrvatske tvrtke koja prolazi vrlo turbulentno razdoblje?
- Poznate su mi prilike u Agrokoru. Još imamo tamo mali udio od 2,31 posto, ali više nemamo predstavnika u Nadzornom odboru kompanije. Pozdravljamo napredak procesa spašavanja i restrukturiranja kompanije jer ona u hrvatskoj ekonomiji, kao i na hrvatskom tržištu rada, ima važnu ulogu.