Domaća valuta ovog se tjedna nije ponašala sukladno svojim ljetnim navikama u okviru kojih redovno jača u odnosu na euro, nego je, neočekivano, od ponedjeljka do petka oslabila sa 7,396 na 7,422 kuna za jedan euro. U Hrvatskoj narodnoj banci tvrde da nije došlo do trajnije sezonske promjene tečaja.
Prema pojašnjenju stručnjaka središnje banke “ova deprecijacija rezultat je jednokratne kratkoročne potražnje bez značajnijeg utjecaja na sezonsko kretanje tečaja”. S takvim stavom se slaže i većina analitičara s kojima smo pričali. Kao odgovorne za ovako nenadano slabljenje kune u ovom dijelu godine mnogi vide u većoj potražnji velikih korporacija za devizama, ili zbog tekućih deviznih troškova ili zbog nekih drugih, možda i sitnijih spekulantskih razloga.
Pazili na pozicije
No, kao možda “glavni i odgovorni” krivac za naglo jačanje eura neki navode i devizne futurese mirovinskih fondova koje zadnjih godina većinom otvaraju u veljači, s rokom zatvaranja u kolovozu, pa onda automatski dolazi do veće potražnje za eurima u tom razdoblju. Futures ugovor je, pak, standardizirani ugovor o kupnji ili prodaji predmetne imovine definiranog datuma u budućnosti, po tržišno određenoj cijeni (“the futures price”), a tako se investitori, i fondovi, štite od deviznih rizika ili se spekulativno klade na kretanje tečaja nekih valuta. Iako do sada ti futuresi nisu izazivali veću paniku, jer su bili raspoređeni kroz nekoliko dana, čak i tjedana, ovaj put su sredinom tjedna na “naplatu” došli nešto veći iznosi, pa su trgovci devizama malo osjetljivije reagirali.
Naime, ovog ponedjeljka je kuna bila ispod 7,40 kuna za jedan euro, u srijedu je blago oslabila na 7,401, da bi do kraja tog dana na tržištu euro ojačao do 7,422, što je u četvrtak zabilježila i tečajnica HNB-a. Potom su neke velike korporacija kupile, uključujući i državne tvrtke, po nekoliko desetaka milijuna eura u svrhu tekućeg poslovanja, a i banke su vjerojatno pazile na svoje devizne pozicije, pa je sve to razlog neobičnom ljetnom slabljenju kune. Zbog toga je i ovog petka HNB-ova tečajnica s početnih 7,421949 kuna za jedan euro “mrvicu” skočila na 7,428594 kuna za jedan euro, odnosno kuna je za toliko oslabila.
Zrinka Živković-Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, istaknula je tim povodom kako je slabljenje kune “vjerojatno posljedica pozicioniranja velikih institucionalnih investitora, odnosno zatvaranja deviznih pozicija u uvjetima razmjerno niskih razina tečaja eura u odnosu na kunu. Nadalje, dio potražnje za devizama dolazi i od korporativnog sektora što je dijelom vjerojatno i posljedica plaćanja uvoznih aktivnosti. Očekujemo skoru stabilizaciju tečaja pri trenutnim razinama, ali i nastavak solidne potražnje za kunama, što će u nastavku kolovoza gurati tečaj prema blago nižim razinama, odnosno jačanju kune”, smatra Zrinka Živković-Matijević.
Peglanje tečaja
Tajana Štriga, analitičarka Signaliticsa, tvrdi da je kuna najslabija od kraja ožujka ove godine, da se proteklih dana njome trgovalo i na razinama iznad 7,43 kune za jedan euro, te da “slabljenje domaće valute pritom ponajviše pripisujemo zatvaranju određenih špekulantskih pozicija na tržištu”. “Aprecijacijski pritisci na kunu, koji su proizlazili iz snažne izvedbe izvoza i visokih deviznih pozicija izvoznika, umanjeni su nedavno uslijed usporavanja rasta izvoza u toku prve polovice godine”, rekla nam je Tajana Štriga, napominjući kako očekuje da će se devizni tečaj za desetak dana spustiti na razinu od oko 7,4 kune za jedan euro.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke, skreće pažnju na to da je kuna bila jaka i prije ljeta, tako da nije čudno da onda tijekom ljeta dolazi do “peglanja” tečaja. Uz druge razloge jačanja kune, on navodi i priljev eura iz fondova EU i bolji kreditni status Hrvatske, ali upozorava i da moramo voditi računa o ponašanju velikih svjetskih središnjih banaka, te o globalnim odnosima.
Inače, od 2012. do 2016. prosječni tečaj se kretao u rasponu od 7,51 do 7,63 kune za euro, a osjetnije jačanje naše valute započeto je lani.