Više nego ikad do sada

Velika cijena Svjetskog prvenstva: Zašto su ruski stadioni koštali 4,8 milijardi dolara?

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

16.7.2018. u 14:29

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

16.7.2018. u 14:29

, Image: 372249313, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Stadion Zenita

Potvrdivši sve dosadašnje procjene i izračune o Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji kao najskupljem do sada, poljski portal Stadiumdb izračunao je da su ruski porezni obveznici platili 173 posto više  od planiranoga za gradnju 12 stadiona na kojima je igran Mundijal. Naime, kako podsjeća Stadiumdb, prilikom dobivanja organizacije SP-a 2010., Rusija je najavila da će u izgradnju ili obnovu 12 potrebnih stadiona uložiti dvije milijarde i 820 milijuna dolara, a u konačnici je uložila četiri milijarde i 880 milijuna dolara.

 - Ukupni proračun Rusije za stadione bio je za milijardu dolara veći nego proračun organizatora prethodnog Svjetskog prvenstva, Brazila – upozorava poljski portal u svojoj analizi pod nazivom 'Zašto je Svjetsko prvenstvo u Rusiji tako skupo?'. Pokušavajući odgovoriti na potonje pitanje, Stadiumdb navodi kako je devalvacija rublje, koja se dogodila u godinama kada je ruska vlada gradila i obnavljala stadione, bitan, ali ne dostatan razlog za enormno poskupljenje organizacije posljednjeg SP-a.

- Gledajući planirani i potrošeni iznos za stadione u rubljima, konačna cijena 12 stadiona čak je tri puta veća od planirane! - upozorava portal, donoseći računicu prema kojoj je jedno gledateljsko mjesto na ruskim stadionima izgrađenima i obnovljenima za SP koštalo 8387 eura. S druge strane, prema istome izvoru, Brazilci su gradnju jednog stadionskog mjesta za Mundijal platili 6185 eura, dok su isti pokazatelji za SP 2010. u Južnoj Africi bili 6116 eura, odnosno 3964 eura za SP održano 2006. u Njemačkoj.

Utjecaj sankcija

Portal je spomenutu cijenu sjedalice od 8387 eura na stadionima ruskog Mundijala dobio kad je od objavljenog službenog iznosa cijene sjedalice (11600 eura), odbio devalvaciju rublje. Autori analize uzimaju u obzir i sankcije koje su za vrijeme gradnje stadiona zavedene Rusiji od strane zapadnih sila, što je predstavljalo dodatni trošak.

- Odstupanja u odnosu na planirani izgled stadiona bila su nužna jer se materijal koji je planiran iz uvoza, morao zamijeniti ruskim. Primjer je stadion u Kalinjingrad čija se izgradnja u cijelosti pojednostavila. Izgradnja tog stadiona također je bila najviše pogođena optužbama za korupciju, ali nemamo dokaza da su troškovi izgradnje stadiona u Kalinjingradu, ili bilo kojeg drugog stadiona za SP u Rusiji, protuzakonito napuhani – navodi Stadiumdb.

Razmatrajući utjecaj devalvacije rublje na gradnju stadiona, portal primjećuje i kako su stadioni u Moskvi, Sočiju i u Kazanju napravljeni prije snažnog slabljenja ruske nacionalne valute koja je izgubila gotovo pola svoje vrijednosti na vrhuncu devalvacije. Spornim drže i razlike u cijenama gradnje 12 stadiona za SP u Rusiji.

- Izgradnja Kazan Arene, Otkritie Arene u Moskvi i stadiona Fisht u Sočiju procjenjivana je na 255 milijuna dolara za svaki. To je 25 posto skuplje od predstavljene cijene gradnje drugih stadiona na prvenstvu poput stadiona u Samari ili Volgogradu – napominjem Stadiumdb, ne nalazeći razloga zbog kojih bi arene u Kazanu i Moskvi te stadion Fisht u Sočiju bili toliko skuplji od drugih stadiona građenih za potrebe SP-a u Rusiji. Ukazuju pritom i na podatak da je obnova najvećeg stadion na kojem se igrao Mundijal u Rusiji, Lužnjikija, koštala, prema službenim podacima, 240 milijuna eura.