Bikini statistika

Većina zemalja danas je manje otporna na krizu nego 2007. godine

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

14.9.2019. u 15:54

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

14.9.2019. u 15:54

CROPIX

Ilustracija

Svjetska ekonomija danas je manje otporna na globalnu financijsku krizu nego što je bila 2007. godine, pokazuje indeks makroekonomske otpornosti koji su zajednički razvili švicarski institut SRE i britansko sveučilište LSE. Novi indeks koristi podatke 31 zemlje sa 75-postotnim udjelom u svjetskom BDP-u, a čine ga različite varijable koje daju bolju sliku zdravlja ekonomija nego kretanje BDP-a. Analiza pokazuje da je 80 posto zemalja bilo ranjivije na krizu 2018. nego 2017., a glavni razlozi su iscrpljenost opcija monetarne politike u mnogim razvijenim zemljama te izazovi koji stoje pred bankarskim sektorom, unatoč tome što su financijske institucije danas jače nego što su bile na početku krize.

Ukupno gledano, politički amortizeri danas su slabiji nego 2007. godine, smatra Jerome Jean Haegeli, glavni ekonomist instituta Swiss Re. Analiza pokazuje da Švicarska i Kanada ostaju najbolje držeće ekonomije, a na trećem je mjestu SAD. Gledano po regijama, najveći pad otpornosti bilježi eurozona, osobito zemlje periferije poput Italije i Grčke, zbog slabe fiskalne pozicije, iscrpljenosti opcija monetarne politike, još uvijek slabog bankarskog sustava, neefikasnosti tržišta rada i slabije razvijenosti finacijskih tržišta.

 

Ultra prilagodljiva monetarna politika posljednjih godina ostavila je središnjim bankama malo prostora za buduće djelovanje i povećala je njihovu ovisnost o financijskim tržištima. Uz nedovoljne strukturne reforme, to bi moglo rezultirati dugotrajnijom recesijom u budućnosti. Kako bi eurozona poboljšala svoju situaciju, ocjenjuje se da je važan završetak Unije tržišta kapitala koja bi trebala produbiti financijska tržišta, diverzificirati izvore financiranja i preuzeti dio pritiska s monetarne politike. Također, važni prioriteti su i nastavak konsolidacije bankarskog sustava te tržišta rada.

Suprotno makroekonomskom indeksu otpornosti, od početka ovog stoljeća značajno je porasla otpornost kućanstava na rizike kao što su prirodne katastrofe, smrtnost i potrošnja za zdravstvo.

Zaštita za ta tri potencijalna šoka je udvostručena od 2000. godine, pa danas osiguravajuća industrija raspolaže s 1,2 bilijuna dolara. Ekonomije koje imaju višu razinu osiguranja ujedno su manje sklone oscilaciji rasta.