Iako je turistički sektor lani proslavio podatak da su prihodi prvi put premašili 10 milijardi eura, revidirani statistički podaci pokazuju da su proteklih godina oni zapravo bili precijenjeni.
Tako su lani prihodi od turizma bili manji za 600 milijuna eura i umjesto 10,1 milijardu eura, iznosili 9,5 milijardi. U razdoblju od 2003. godine, koje obuhvaća novi statistički izračun, turistička potrošnja godišnje je bila manja u rasponu od 500 milijuna eura do 1,1 milijardu eura.
Kako su objasnili u HNB-u, promjena iznosa turističkih prihoda posljedica je boljeg načina korištenja podataka. To se ponajprije odnosi na procjenu broja dijela turista koji su neslužbeno prelazili granicu, odnosno nisu odsjedali u plaćenom smještaju.
Nove procjene
Dosadašnja “ekonometrijska” procjena upotpunjena je MUP-ovim podacima o automobilima s inozemnim registracijama koji prelaze cestovnu granicu. No, neovisno o promjeni metodologije, turistički prihodi imaju trend rasta pa su u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 2,72 milijardi eura, a u istom razdoblju lani bili su na razini od 2,59 milijardi.
Osim prihoda od turizma, nova velika revizija podataka koju središnja banka obavlja svakih pet godina obuhvatila je radničke doznake iz inozemstva, uvezene rabljene automobile, kratkoročne inozemne kredite, vanjski dug i saldo računa tekućih plaćanja. Nove procjene pokazuju da se 40 posto novca koji radnici šalju iz inozemstva prenosi preko granice u gotovini pa dosad nije bio statistički obuhvaćen jer su se računali samo iznosi koji su se slali službenim kanalima, preko bankovnog računa.
S novim obuhvatom, radničke doznake lani su uvećane za 426 milijuna eura i iznosile su 1,17 milijardi eura ukupno. Kad je riječ o zemljama iz kojih radnici šalju najveće iznose, to su Njemačka, Švicarska, SAD i Austrija. S druge strane, stranci koji rade u Hrvatskoj lani su obiteljima poslali 310 milijuna eura, uglavnom u susjedne zemlje, a taj se iznos dosad procjenjivao na 162 milijuna eura.
Nakon ulaska u Europsku uniju značajno je povećan i uvoz rabljenih automobila, a revidirani podaci pokazuju da se iz godinu u godinu povećavao i lani je njihova vrijednost dosegnula 317 milijuna eura. U 2013. godini, primjerice, taj je iznos bio na razini od 41 milijun eura. U HNB-u objašnjavaju da je dosad bilo teško pratiti uvoz automobila, ali zbog suradnje s MUP-om, sada im je dostupan podatak o njihovoj prijavi.
Iznosi kredita
Na kraju, u skladu s praksom Eurostata HNB je počeo u vanjski dug uključivati trgovačke kredite do šest mjeseci, koji se odnose na kupljenu robu u inozemstvu uz kratkoročnu odgodu. Iznos tih kredita procijenjen je u prosjeku na 17,6 posto ukupnog obujma uvoza robe i usluga. Stoga je i iznos vanjskog duga povećan za 3,9 milijardi eura; umjesto 38,8 na kraju prošle godine iznosio je 42,7 milijardi eura ili 83,2 posto BDP-a. Kako je država ove godine povećala vanjsko zaduživanje, prije svega putem obveznica, vanjski je dug u međuvremenu povećan i sredinom godine dosegnuo je 44,6 milijardi eura.
Reviziju statistike odnosa s inozemstvom, objasnio je viceguverner Roman Šubić, HNB provodi svakih pet godina, a objavljeni statistički pokazatelji usklađuju se s novim metodologijama i standardima kako bi se postigli veća točnost, potpuniji obuhvat i bolja usklađenost s međunarodnim statističkim standardima.
Uključene su i radničke doznake
Turistički prihodi
9,48 milijardi eura iznosili su u 2018. godini, a ne 10,1 milijardu eura, kako je pokazivala dosadašnja metodologija
Radničke doznake
1,17 milijardi eura lani su iznosile doznake radnika iz inozemstva, što je 462 milijuna eura više nego što su pokazivali dosadašnji podaci
Rabljeni automobili
317 milijuna eura lani je bila vrijednost uvezenih rabljenih automobila, a 2014. godine taj je iznos bio 41 milijun eura
Vanjski dug
42,7 milijardi eura iznosio je vanjski dug na kraju prošle godine, a prema dosadašnjoj metodologija bio je na razini od 38,8 milijardi