Usporavanje ekonomije

Uzbuna za poreznu: proračunski prihodi od PDV-a u kolovozu 14,2 posto niži nego u srpnju

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

30.10.2018. u 16:37

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

30.10.2018. u 16:37

Waiter serving customers at restaurant alfresco style outside in The Lanes area of Brighton UK, Image: 172663995, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Za razliku od proteklih godina kad je turistička sezona podizala ekonomsku aktivnost, u ljetnim mjesecima ove godine uslijedilo je usporavanje rasta. BDP je nastavio rast, ističe HNB u najnovijem Biltenu, ali “sporijom dinamikom nego u prethodnom tromjesečju”.

Na to je već upozorio i indeks CEIZ Ekonomskog instituta koji bilježi pad od lipnja ove godine, a u kolovozu je “ostvario najnižu vrijednost u posljednje četiri godine”. Riječ je o indeksu koji daje stanje poslovnog ciklusa na mjesečnoj razini, a on ukazuje da bi BDP u trećem kvartalu ove godine mogao rasti po stopi od 2,4 posto. U prethodnom tromjesečju ostvaren je rast od 2,9 posto. Koliko je BDP doista porastao u trećem kvartalu, DZS će procijeniti krajem studenoga.

Učestalije kontrole

No, dostupni pokazatelji na daju mnogo razloga za optimizam, od industrijske proizvodnje i prometa u trgovini do turističkih noćenja. Kako objašnjavaju na Institutu, u kolovozu je polovica komponenti indeksa CEIZ porasla u odnosu na srpanj, a polovica je pala, pri čemu se najviše izdvaja činjenica da su proračunski prihodi od PDV-a pali za čak 14,2 posto. No, to što su smanjeni na mjesečnoj razini, ipak ne znači i pad na godišnjoj razini: u odnosu na isti mjesec lani, prihodi od PDV-a porasli su 6,8 posto. Stoga ministar financija Zdravko Marić ističe da na prihodnoj strani proračuna nema loših vijesti te da je problem za proračun samo Uljanik.

Ipak, slabiji priljev prihoda u proračun tijekom ljetnih mjeseci nagnao je Poreznu upravu na učestalije kontrole, a na kraju je ministar utaju poreza odlučio riješiti i izmjenom odredbe o ulasku u sustav PDV-a, na način da to više neće biti moguće početkom sljedeće kalendarske godine, nego u trenutku kad poduzetnik dođe do zakonom propisane granice od 300.000 kuna.

Dinamika rasta

Iako će prihodi proračuna očito biti u skladu s planom, ostaje činjenica, kako upozorava Marina Tkalec s Ekonomskog instituta, da se ti prihodi iz mjeseca u mjesec smanjuju, što jasno upućuje na usporavanje gospodarske aktivnosti.

Tome u prilog govori i činjenica da je promet u trgovinama stagnirao tijekom ljetnih mjeseci, a i turistički su dolasci u kolovozu bili 1,2 posto manji nego u srpnju. Međutim, najveći uteg za dinamiku rasta predstavlja industrijska proizvodnja koja oscilira i posrće već dulje.

Nakon stagnacije u drugom tromjesečju, u srpnju i kolovozu pala je na tromjesečnoj razini, navode u HNB-u, a to se prije svega vezuje uz probleme u brodogradnji. S druge strane, podaci upućuju na oporavak građevinske aktivnosti, odnosno investicijske aktivnosti države, ali to teško može dinamizirati sve slabašniju gospodarsku aktivnost. U ovom trenutku, ističe Tkalec, teško je vidjeti ijedan faktor koji bi do kraja godine mogao imati takav doprinos da značajnije ubrza rast ekonomije. Ekonomisti uglavnom očekuju da će sličnim tempom ekonomija nastaviti i u sljedećoj godini. A kakva su očekivanja građana i poduzetnika?

Poslovni optimizam

- Indeks potrošačkog optimizma u trećem je tromjesečju u prosjeku bio na višoj razini nego u prethodnom, iako se u rujnu smanjio uglavnom zbog nepovoljnih očekivanja u vezi s ekonomskom situacijom u sljedećoj godini - navode analitičari HNB-a koji na mjesečnoj razini provodi Anketu pouzdanja potrošača.

Kad je riječ o poslovnom optimizmu, u građevinarstvu je nastavljen njegov rast koji je počeo još 2016. godine, a povećao se indeks pouzdanja u industriji.