S revidiranim podacima odnosa s inozemstvom, HNB je nedavno objavio i podatak je deficit na računu platne bilance u drugom tromjesečju 512,1 milijun eura, dva i pol puta viši nego u istom razdoblju prošle godine. Promotri li se razdoblje od posljednja četiri tromjesečja, Hrvatska i dalje ima suficit u tekućim transakcijama koji je iznosio 309 milijuna eura ili 0,6 posto BDP-a, što je znatno manje nego godinu prije, kada je iznosio 1,9 posto BDP-a.
Razlog povećanom deficitu u drugom tromjesečju nije posljedica metodoloških izmjena, nego produbljivanja manjka u robnoj razmjeni (za pola milijarde eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine), odnosno usporavanja rasta izvoza i ubrzanja uvoza. Kako stoji u analizi HGK, uvoz roba povećan je čak deset puta više nego izvoz roba: uvoz je povećan za 547 milijuna eura, a izvoz za samo 54 milijuna eura.
Dodatno, povećao se i manjak na računu primarnog dohotka u odnosu na isto razdoblje 2018., za 112,2 milijuna eura ili 47 posto. Tome su u najvećoj mjeri pridonijeli veći rashodi od izravnih vlasničkih ulaganja, a kako navode analitičari RBA, osobito povlačenje dividende i povlačenja dobiti iz kvazikorporacije. Mnoga poduzeća u stranom vlasništvu lani su ostvarila bolje poslovne rezultate, pa se povećalo i povlačenje dobiti. Snažnije povećanje manjka, kažu u RBA, ublaženo je “nastavkom trenda porasta prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu”.
S obzirom na kontinuirani rast robnog deficita i sporiji rast suficita u razmjeni usluga, u HGK smatraju da je moguće da će ove godine biti ostvaren deficit, “što bi bilo prvi put nakon pet godina”. No, kada se tekućim pridodaju i kapitalne transakcije, i dalje očekujemo i suficit, iako se i on znatno smanjio.