Rast gospodarstva u EU posljednjih je kvartala usporio. U četvrtom kvartalu prošle i prvom kvartalu ove godine BDP je porastao svega 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a u eurozoni je zabilježen rast po još nižoj stopi od 1,2 posto.
I u Hrvatskoj je rast BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine usporio (plus od 2,3%), no izgleda da se taj trend nije nastavio i početkom ove godine. Pogledajmo neke od važnijih pokazatelje koji nam sugeriraju kako je rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine – ubrzao.
1. Rast plaća
Plaće i u 2019. nastavljaju rasti: prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6.411 kuna, što je nominalno za 3,6% više, a realno za 3,1% više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu rasla je i brže: nominalno je bila viša za 5,1%, a realno za 4,6% u odnosu na isto razdoblje lani.
Rast plaća široko je rasprostranjen među djelatnostima, a zanimljivo je da najbrže rastu najniže plaće. U priloženoj tablici, koja prikazuje usporedbu distribucije plaća po decilima za ožujak, vidimo kako su neto plaće u najniža dva decila rasla po stopi od gotovo 5% u odnosu na ožujak prošle godine, dok su u najviša tri decila plaće rasle stopama malo ispod 3%.
*Decilne plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10 posto (to je prvi decil), 20 posto (drugi decil), 30 posto (treći decil) i tako redom do 100 posto (deseti decil) plaća zaposlenih. Deseti decil je najviša plaća u državi i DZS ne izvještava taj podatak.
Dakle, teza kako rastu samo najviše plaće pa da zato raste prosječna plaća, a što se nerijetko moglo čuti („Neki jedu samo kupus, neki samo meso, ali u prosjeku svi jedemo sarmu – eto vam taj vaš prosjek!“), naprosto ne drži vodu. Plaće rastu na svim dohodovnim razinama.
2. Rast zaposlenosti
U Hrvatskoj vjerojatno nitko ne sumnja kako broj nezaposlenih pada, no iz nekog razloga većina ih sumnja kako broj zaposlenih raste; vlada uvjerenje kako broj nezaposlenih osoba pada isključivo kao posljedica iseljavanja. Istina je da je pad broja nezaposlenih velikim dijelom posljedica emigracije, no isto je tako činjenica da broj zaposlenih posljednjih godina zbilja – raste.
Različita tumačenja trendova zaposlenosti rezultat su nerazumijevanja metodologije i različitih definicija zaposlenih koje se koriste. Ukratko, dostupna su tri izvora o kretanju broj zaposlenih: 1) od strane DZS koji mjesečno objavljuje podatke dobivene obradom JOPPD obrazaca (imamo i podatke dobivene Godišnjim istraživanjem o zaposlenima i isplaćenoj plaći prikupljeni na obrascima RAD-1G, no oni dolaze s velikim zakašnjenjem), 2) iz Ankete o radnoj snazi koja se provodi tromjesečno, 3) od strane HZMO-a koji podatke o broju osiguranika objavljuje na mjesečnoj bazi.
Što se tiče JOPPD obrazaca, privremeni podaci o broju zaposlenih nisu naročito korisni jer se značajno razlikuju od konačnih podataka, o čemu smo već pisali; u tom smislu nam podaci iz JOPPD obrazaca nisu od pomoći kada nas zanima kretanje broja zaposlenih u netom završenim mjesecima (konačni podaci pokazuju kontinuirani rast zaposlenosti od 2015.).
Što se tiče Ankete o radnoj snazi, koja je međunarodno usporediv podatak, ona također pokazuje jasan trend rasta zaposlenih. Tako je u 2017. bilo 35 tisuća više zaposlenih nego u 2016., u 2018. 30 tisuća zaposlenih više nego u 2017., a podataka za prvo tromjesečje ove godine još uvijek nema jer se rezultati ankete objavljuju tek u srpnju.
Dakle, ostaje nam Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) kao najbolja procjena trenda kretanja broja zaposlenih u netom završenim mjesecima. A oni, kao što se vidi na priloženom grafikonu, pokazuju nastavak trenda rasta broja osiguranika i u ovoj godini: krajem ožujka bilo je 32.168 osiguranika više nego krajem ožujka prošle godine odnosno došlo je do porasta za 2,16 posto.
Tako je u prva tri mjeseca ove godine bilo prosječno 1.509.477 osiguranika, što je u odnosu na isto razdoblje lani (kada je bilo 1.477.342 osiguranika) porast od 32.135 odnosno 2,18 posto.
Dakle, i plaće i zaposlenost nastavljaju rasti: plaće stopama od oko 3%, a zaposlenost stopama oko 2%. To se najbolje vidi odnosno potvrđuje i na državnom proračunu u koji se slijeva sve više prihoda od doprinosa: prema riječima ministra financija, u prva tri mjeseca ove godine prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje rasli su više od 5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
3. Rast trgovine na malo (potrošnje)
Rast plaća i rast zaposlenosti rezultira rastom potrošnje: već 55 mjeseci zaredom bilježi se realni rast u trgovini na malo. Podaci DZS-a za prvo tromjesečje ove godine pokazuju da je promet od trgovine na malo, prema kalendarski prilagođenim indeksima, realno porastao za 6,2 posto u odnosu na prvi kvartal 2018. (nominalno plus 6,5 posto), a prema izvornim neprilagođenim indeksima realno za 5,1 posto (nominalno plus 5,3 posto).
To je nešto brži rast potrošnje u odnosu na nekoliko prethodnih tromjesečja, a osim rasta plaća i zaposlenosti, rastu potrošnje očito pridonosi i rast kreditiranja: prema podacima HNB-a, godišnji rast plasmana stanovništvu nastavio se blago ubrzavati te je u ožujku dosegnuo 6,7 posto.
4. Rast industrijske proizvodnje
Nakon što je cijelu drugu polovicu prošle godine bilježen pad obujma industrijske proizvodnje, u prva tri mjeseca ove godine imamo pozitivne stope rasta. Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u prvom tromjesečju ove godine porasla je za 2,7 posto (izvorni indeks: plus 1,6 posto) u odnosu na isto razdoblje lani, dok je samo prerađivačka industrija porasla za 3,8 posto (izvorni indeks: plus 2,5 posto).
To su još uvijek relativno skromne stope rasta, no barem nisu negativne kao u zadnja 2 kvartala prošle godine. Osim toga, ti podaci pokazuju još jednu važnu stvar: industrija u Hrvatskoj ipak je puno više od same brodogradnje (kao što su neki pokušali prikazati) pa unatoč prestanku proizvodnje u Uljanik grupi posljednjih mjeseci, industrija u Hrvatskoj – raste.
5. Rast građevine
Obujam građevinskih radova u 2019. značajno je ubrzao: prema izvornim indeksima, u prva dva mjeseca ove godine (podaci za ožujak još nisu dostupni) porastao je za velikih 13,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je najveći porast građevinskih radova na godišnjoj razini još od kraja 2008.
Da će se sličan trend nastaviti sugerira i porast izdanih građevinskih dozvola te vrijednost predviđenih radova: ukupan broj izdanih građevinskih dozvola u prva tri mjeseca ove godine veći je za 8,1 posto, a predviđena vrijednost radova veća je za čak 25,6 posto u usporedbi s istim razdobljem 2018.
6. Brži rast izvoza od uvoza
Nakon što je prošle godine izvoz roba rastao znatno sporije od uvoza roba (3,2 posto naspram 7,9 posto), a čime je deficit robne razmjene RH s inozemstvom povećan za oko 10 milijardi kuna u odnosu na 2017., situacija je početkom 2019. obrnuta pa izvoz raste brže od uvoza. Tako je u prva tri mjeseca ove godine izvoz roba porastao za 8,2 posto, a uvoz roba za 5,0 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Saldo robne razmjene tako je ostao praktički isti (s obzirom da uvoz ima veću „bazu“) u usporedbi s prva tri mjeseca 2018. I to je možda najvažnija vijest od gore navedenih: rast potrošnje nije produbio deficit robne razmjene, što je inače redovno slučaj, a zbog te bi činjenice stopa rasta BDP-a u prvom tromjesečju ove godine trebala značajno ubrzati.
Podsjetimo, BDP se prema rashodnoj metodi računa kao zbroj osobne potrošnje, državne potrošnje, investicija i ukupnog neto izvoza roba i usluga (izvoz minus uvoz). A upravo zbog uvozne ovisnosti hrvatskog gospodarstva, stope rasta BDP-a niže su nego što to ostale sastavnice sugeriraju: pozitivni doprinos povećane potrošnje i investicija u pravilu dobrim dijelom biva „poništen“ negativnim doprinosom robnog uvoza.
No, da ne ulazimo previše u detalje, iz prethodno prikazanog možemo zaključiti sljedeće: 1) osobna potrošnja je blago ubrzala u prva tri mjeseca ove godine, 2) sudeći prema porastu građevinskih radova i industrijske proizvodnje (a i povlačenju EU fondova) investicije su nastavile s rastom, 3) doprinos neto izvoza roba trebao bi biti oko nule (doprinos neto izvoza usluga nemamo na temelju čega procijeniti pa taj dio ostaje nepoznanica), 4) državna je potrošnja bila robusna i nije „podbacila“ sudeći po riječima ministra financija kako su u prva tri mjeseca ove godine rashodi državnog proračuna veći za 6 posto.
Sve bi to trebalo rezultirati ubrzanjem stope rasta BDP-a, vrlo vjerojatno iznad 3 posto, a što će biti više od očekivanja većine analitičara. No, pričekajmo ipak srijedu kada će DZS izaći s prvom službenom procjenom kretanja BDP-a u prvom tromjesečju.