Problem za građane

Uskoro bi moglo doći do gašenja prvih nerentabilnih autobusnih linija u Hrvatskoj

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.11.2019. u 12:39

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.11.2019. u 12:39

Zagreb, 120315.
Drziceva ulica, Autobusni kolodvor.
Tema o prodaji karata na autobusnom kolodvoru.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Ilustracija, Autobusni kolodvor u Zagrebu

Već za dvadesetak dana moglo bi doći do gašenja prvih nerentabilnih autobusnih linija u županijskom i međužupanijskom prijevozu Hrvatske koje sada obavljaju privatnici, ne dođe li u međuvremenu do dogovora između privatnih autobusera i države, rečeno je na brifingu za medije koji su organizirali predstavnici Udruge prometa Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Razlog tome je što autobusni prijevoznici još ne znaju tko će im platiti razliku između aktualne i stvarne, ekonomske cijene karte jer Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture još nije donijelo pravilnik kojim bi se definirali uvjete po kojima će obavljati javni linijski prijevoz putnika.

Po riječima direktorice HUP-ove Udruge prometa Ane Falak, do 30. studenoga trebaju biti sklopljeni ugovori o javnoj usluzi između županija i prijevoznika, no to nije moguće učiniti jer još nije donesen Pravilnik o obavljanju usluga javnog linijskog prijevoza putnika, iako je rok za njegovo donošenje istekao prije 500 dana.

Štoviše, napomenula je, 3. prosinca ove godine na snagu stupa EU uredba 1370/2007 s izravnom primjenom raspisivanja javnog natječaja za javni linijski prijevoz, pa prijevoznici ne znaju pod kojim će uvjetima obavljati prijevoz.

Član HUP-ove Udruge prometa Hrvoje Meštrović kaže da će, ako se nešto ne promijeni, prva gašenja nerentabilnih, odnosno ekonomski neodrživih linija vjerojatno započeti već početkom prosinca. Rekao je i da javnolinijski prijevoznici prevezu 200 tisuća putnika dnevno, a ukupni godišnji gubitci prijevoznika, u županijskom i međužupanijskom prijevozu, iznose 300 milijuna kuna. Od toga je 20 posto linija nerentabilno u vršnim satima, a 60 posto u izvanvršnim. 

Meštrović je istaknuo kako su trenutni godišnji prihodi privatnih vlasnika autobusa 364 milijuna kuna, odnosno 5,92 kune po prijeđenom kilometru, dok je njihova procijenjena ekonomska cijena 682,6 milijuna kuna tj 11,10 kuna po kilometru. Za usporedbu, ZET-ova ekonomska cijena karte je 22 kune, navodi.

Prijevoznici trenutno, s oko 6.000 zaposlenih, održavaju 61,5 milijuna kilometara linijskog prijevoza, a 20 posto ukupnih troškova pokriva se od prodaje karata, raznih oblika pomoći (za otoke, općine, županije i sl).

"Za održiv javno linijski prijevoz potrebno je osigurati razliku od 318,5 milijuna kuna kroz ugovore o javnoj usluzi", tvrdi Meštrović, no kaže da ne zna moraju li tu razliku pokriti županije ili državni proračun. 

U resornom ministarstvu, kaže, nisu našli sugovornika, pa očekuju da ih uskoro primi netko iz Vlade, računaju i na premijera Andreja Plenkovića.

Ako dođe do gašenja nerentabilnih linija, najugroženija će biti područja Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije te otoci i područja duž državne granice. Iz Udruge prometa HUP-a upozoravaju i da bi tada sigurno moglo doći i do novog vala iseljavanja s tih područja.     

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić smatra da je trenutno glavni korak sklapanje ugovora o javnim uslugama do 30. studenoga, kako bi se izbjeglo ukidanje nerentabilnih linija.

U HUP-u predviđaju dva moguća raspleta ove krize - prvi koji jamči potpisivanje ugovora i osiguran budžet te održiv i funkcionalan model javno linijskog prijevoza putnika po uzoru na Austriju, Sloveniju ili Italiju, i drugi, u ovom trenutku izgledniji, koji donosi obustavu nerentabilnih linija.

"Bitno nam je da više ne generiramo gubitke. Neka država kaže - vozite 30 milijuna kilometara godišnje umjesto 60 milijuna, i mi ćemo voziti iako građani imaju pravo na mobilnost. Ovako smo godinama u petlji urušavanja. Netko mora platiti razliku do ekonomske cijene vožnje", kazao je Meštrović.