Izgradnja ambicioznog, 11 milijardi dolara vrijednog plinovoda Sjeverni tok 2, koji će 1200 kilometara dugom rutom od Rusije do Njemačke dopremati plin, izazvala je niz geostrateških trzavica, piše The Economist.
Sporni energetski projekt uzrok je napetosti u odnosima SAD-a, Njemačke i Rusije i to tako da se na jednoj strani našao Donald Trump, a na drugoj Angela Merkel i Vladimir Putin. Uz poznate svjetske aktere i donositelje odluka, piše Economist, razmirice oko kontroverznog projekta Sjeverni tok 2 proširile su se i na druge države. Dok Njemačka, očekivano, podupire projekt, njen sjeverni susjed Danska prema zadnjim informacijama neće dozvoliti da plinovod prolazi kroz njezino teritorijalno more.
Najglasniji oponent Sjevernog toka 2 je pak Ukrajina. Uz povijesne i političke razloge zbog kojih zazire od Rusije (ruska okupacija Krima, oružani sukob s proruskim pobunjenicima na istoku države, cijene plina...), Ukrajina ima i vrlo opipljivi ekonomski razlog. Do sada je, naime, većina ruskog plina do Europe morala proći upravo kroz Ukrajinu, a njihova je energetska tvrtka Naftogaz od toga godišnje ostvarivala prihod od 2,8 milijardi dolara, od čega je profitirao i državni budžet. Isključe li Rusi Ukrajince iz posredničke uloge, bit će to veliki udarac za njihovu ekonomiju.
Zbog toga je SAD je, ukrajinski saveznik, svim uključenima u projekt zaprijetio sankcijama. U sredini, kao i uvijek, nalazi se Europska unija koja razgovorima s Rusijom i Ukrajinom pokušava osigurati fer igru. Prema pisanju Economista, sada kada je lopata u zemlji bit će sve teže projekt spriječiti, a ruski predsjednik će sve manje i manje osvrtati na prigovore Ukrajinaca.