Prema posljednjim podacima DZS-a u srpnju je izdano ukupno 677 odobrenja za građenje što u odnosu na lipanj predstavlja rast za 12,5 posto (75 odobrenja više), ali u odnosu na isti mjesec prošle godine broj izdanih odobrenja za građenje niži je za 55 odobrenja, odnosno 7,5 posto. Tako je u srpnju uz rast na mjesečnoj razini, četvrti mjesec za redom nastavljen pad broja izdanih odobrenja za građenje na godišnjoj razini. Pri tome je, navodi se u analizi RBA, promatrano prema vrstama građevina, većina odobrenja za građenje izdano za gradnju zgrada (574 odobrenja ili 84,8 posto), dok je prema vrstama radova 464 odobrenja izdano za novogradnju, a 213 za rekonstrukcije.
"Iako građevinski sektor pokazuje određene znakove oporavka što potvrđuju i kretanja pokazatelja poslovnog optimizma u građevinarstvu koji se prema posljednjim podacima HNB-a, u ovoj godini vratio na razine iz 2008. te je u kolovozu porastao na 119,1 broj izdanih odobrenja za građenje još uvijek se nalazi na više od 20 posto nižim razinama u odnosu na pretkriznu 2008. Navedeno potvrđuje i udio građevinarstva u BDP-u koji se sa 7,8 posto u 2008. spustio na 4,6 posto u prošloj godini pri čemu je u 2017. realna razina BDV-a građevinarstva (promatrano kumulativno) bila gotovo 40% niža nego u pretkriznoj 2008", stoji u analizi RBA.
Manje i cesta, pruga, brana...
Promatrajući na mjesečnoj razini rast broja građevinskih dozvola u srpnju podržan je povećanjem broja izdanih odobrenja za građenje za gradnju zgrada i ostalih građevina. Tako je u srpnju broj izdanih odobrenja za građenje zgrada u odnosu na lipanj bio viši za 12,7 posto. Istovremeno, ističu se u RBA analizi, u srpnju su izdana 103 odobrenja za gradnju ostalih građevina koja uključuju ceste, pruge, cjevovode, mostove, brane, sportske terene i sl. što predstavlja rast od 11% na mjesečnoj razini. S druge strane, u odnosu na lipanj 2017. izdana odobrenja za gradnju zgrada zabilježila su godišnji pad od 5,7 posto dok je broj izdanih odobrenja za gradnju ostalih građevina koja u strukturi izdanih odobrenja za građenje čine udio od 15,2 posto bio niži za 16,3 posto.
Prema podacima o kretanju predviđene vrijednosti radova koje izdane građevinske dozvole pokrivaju uz mjesečni rast broja izdanih odobrenja predviđena vrijednost radova u srpnju je porasla na 3,445 mlrd. kuna (sa 1,369 mlrd. kuna u lipnju). Unatoč padu izdanih odobrenja, na godišnjoj je razini također zabilježen rast predviđene vrijednosti radova (za čak 50,3 posto u odnosu na srpanj 2017.). Pri tome je rast predviđene vrijednosti radova na godišnjoj razini, napominju analitičari RBA, posljedica više predviđene vrijednosti izgradnje ostalih građevina dok je predviđena vrijednost izgradnje zgrada zabilježila godišnji pad za 34,3 posto. Promatrano kumulativno u prvih sedam mjeseci ove godine ukupna predviđena vrijednost radova iznosila je 14,5 mlrd. kuna što je za 5,8 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani.