Kad je objavljeno da je ukrajinski milijarder, poznat u medijima kao kralj piletine, sletio u susjedstvo, ta vijest nije izazvala veliku pažnju u Hrvatskoj, ali zapravo je trebala. Oligarh Jurij Kosiuk (50), većinski vlasnik kompanije MHP (Mironivski Hliboproduct), u velikoj je poslovnoj ekspanziji u Europi, rastom izvoza uznemirio je agroindustriju i Europsku komisiju, a za Sloveniju i Hrvatsku priprema investicijski plan u vrijednosti od čak 200 milijuna eura.
Još se ne zna što točno možemo očekivati. Kosiuk je netom, u travnju, zaključio svoju prvu akviziciju u Europskoj uniji – od Rusa je kupio slovensku Perutninu Ptuj koja je vlasnik tvornice Pipo iz Čakovca – i bacio se na razvijanje strategije za novu, međunarodnu poslovnu etapu koju će voditi preko slovenskih i hrvatskih tvornica i farmi. Kompanija je izlistana na ukrajinskoj burzi, njenim se vrijednosnim papirima trguje i na Londonskoj burzi, a ima i solidan kreditni rejting vodećih svjetskih agencija, ali u Europi se oko nje, kako je slikovito opisao news portal Politico.eu, vodi borba i leti perje. Iz Ukrajine je pak lokalno stanovništvo koje živi pored Kosiukovih mastodontskih farmi dosad slalo žalbe međunarodnim kreditorima – od Svjetske banke preko Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) do Europske investicijske banke (EIB) - zbog načina na koji ta kompanija razvija biznis te utječe na ruralne zajednice i okoliš. Postoje i sumnje, objavljene u medijima, oko standarda u uzgoju pilića na ukrajinskim farmama, kao i oko ekstenzivne primjene antibiotika, na što pak iz sjedišta MHP-a odgovaraju negiranjem ikakvih loših praksi te najavljuju da će u dogledno vrijeme biti potpuno “antibiotic free”.
Pritisak poljoprivrednog lobija
Kako god bilo, zbog iznenadnog velikog rasta izvoza na europsko tržište zadnjih godina, što je MHP-u omogućila jedna slučajna “rupa” u trgovinskom sporazumu između EU i Ukrajine koji je stupio na snagu 2016. godine, Kosiuk je postao dobro poznata figura u Bruxellesu. Pod pritiskom poljoprivrednih lobija, Komisijini su birokrati u nedavnim trgovinskim pregovorima tu “rupu” pokrpali (istodobno povećavajući bescarinsku izvoznu kvotu za piletinu sa 25 tisuća na 50 tisuća tona), što bi trebalo biti ratificirano do kraja ove godine, kako je objavio Agence Europe. Unatoč tome, neki i dalje postavljaju pitanje oko planova bogatog Ukrajinca u EU. Tako Politico.eu u svom tekstu citira nekoliko europarlamentaraca i lobističku udrugu AVEC koje je uzbunilo to što Kosiuk za međunarodni razvoj biznisa upravo traži veliki zajam Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 100 milijuna eura. Odluka bi trebala biti donijeta 22. svibnja, a novac mu je potreban za investicijske planove u Sloveniji i Hrvatskoj.
U čemu je tu (navodno) problem? Član Europskog parlamenta iz Austrije, iz skupine Zelenih, smatra da je nedosljedno da se kroz europsku Zajedničku poljoprivrednu politiku daju milijarde eura za potpore europskim farmerima kako bi opstali, a istodobno se daje jeftin novac stranoj multinacionalki koja ugrožava europske farme. On će, izjavio je, kod svoje vlade lobirati da dobro promisli o tom kreditu. Sličnog su stava i u lobističkoj udruzi AVEC, a dio parlamentaraca je zgrožen i ispregovaranim povećanjem bescarinske kvote za ukrajinsku piletinu.
Pitanje je koliko su takve primjedbe na mjestu, a posebno zašto bi bile problematične Kosiukove investicije na teritoriju Europske unije. Također, kako je i Ukrajina članica EBRD-a (kao i države članice Europske unije), sasvim je legitimno da kompanija iz te zemlje dobije kredit za razvoj biznisa - udovoljava li postojećim kriterijima te institucije. Kako se može vidjeti na stranicama EBRD-a, ta je institucija zbog pritužbi ukrajinskih seljaka 2015. slala “inspektore” na teren, obišli su Kosiukove farme, a to je rezultiralo dorađenim akcijskim planom koji MHP mora poštovati, vezanim uz utjecaj farmi na okoliš i zajednicu. Hoće li se i kako to odraziti na odluku o novom kreditu, te kako su ocijenjene pritužbe iz ukrajinskih sela koje su opet pristigle i lani, vidjet ćemo ubrzo.
Inače, ne treba zaboravti da se odnosi EU s Ukrajinom odvijaju pod posebnim političko-ekonomskim kišobranom: s njome je 2014. godine potpisan Sporazum o pridruživanju te je objavljen veliki plan pomoći u iznosu od 11 milijardi eura, a samo EIB je obećao investicije u iznosu tri milijarde eura. U sklopu toga kreditirao je i Kosiukovu kompaniju sa 85 milijuna dolara. EBRD je pak od 2010. godine MHP-u dao četiri zajma, kako nam je poručio glasnogovornik Anton Usov, a trenutno je aktivan onaj odobren 2017. godine za gradnju pogona na biomasu u iznosu od 45 milijuna eura. Sve u svemu, kako su zbrojili mediji, MHP je u desetak godina od Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a dosad primio oko pola milijarde eura zajmova, Kosiuk je stvorio moćan biznis, a sam postao jedan od najbogatijih Ukrajinaca kojeg je američki časopis Forbes na svojoj listi procijenio na 1,4 milijarde eura. Smatraju ga i politički vrlo utjecajnim, svakako u vrijeme predsjedanja državom Petra Porošenka, također milijardera.
Europski političari javno podupiru put Ukrajine u EU, a trgovinski sporazum i obećana razvojna pomoć trebala je kompenzirati njeno raskidanje bliskih dugogodišnjih ekonomskih veza s Rusijom. Očito, međutim, na tržištu stvari ponekad ne funkcioniraju baš u skladu s proklamiranim ciljevima visoke politike pa će biti zanimljivo promatrati rasplet drame oko toga tko će i kako Europu hraniti toliko traženim pilećim prsima. Kosiuk je već vodeći proizvođač u Ukrajini, a njegova farma u viničkoj oblasti na jugozapadu zemlje najveća je na kontinentu gdje ima oko 18 milijuna pilića. Počeo ju je graditi 2010. godine, otvorena je 2012. godine i sada je u fazi širenja. Tu se proizvodi gotovo polovica MHP-ove piletine, a fotografije snimljene iz zraka koje smo vidjeli pomalo su zastrašujuće – nepregledni nizovi duguljastih nastambi koji se prostiru na desecima hektara ukrajinske crnice. Kompleks je organiziran u 12 “stanica”, svaka ima po 38 kokošinjaca u koje se može nagurati po 54 tisuće pilića...
Tajna izvoznog uspjeha
Biznis s pilićima pokrenuo je 1998. godine s deset zaposlenika, a ambicije su mu danas da u idućih desetak godina uđe u krug globalnih kraljeva piletine. Trenutno njegov agroindustrijski kompleks zapošljava oko 28 tisuća radnika, kompanija je vertikalno postrojena tako da proizvodi sve od žita i krmnog bilja kojom hrani perad i stoku (obrađuje više od 370 tisuća hektara zemlje), preko jaja i uzgoja životinja do klaonica (u skladu s trendovima pokrenuo je i organsku proizvodnju) te bioplina, a zbog svega toga tvrdi da ima najnižu proizvodnu cijenu u industriji, kako je objavio časopis Foreign Policy. To je sasvim sigurno tajna izvoznog uspjeha: njegovi pilići su u 80-ak zemalja, a u 2017. godini izvezao je više od 220 tisuća tona mesa, lani 260 tisuća tona (trenutno proizvodi oko 600 tisuća tona, uz prihod od 1,3 milijarde dolara). U prošlogodišnjem intervjuu za Financial Times nezaustavljivi je Kosiuk najavio da će u idućih pet godina udvostručiti izvoz. Sada oko 30 posto završi u EU.
Iz Perutnine Ptuj nam nisu poslali odgovore vezano uz planove novog vlasnika nego su nas preusmjerili u Kijev. Otamo je stigao neodređen odgovor da će detalje o ulaganjima objaviti kasnije tijekom godine jer trenutno provode evaluaciju pogona i razvijaju plan modernizacije, pa ćemo uskoro znati i kako će se te investicije odraziti na operacije MHP-a u Hrvatskoj. S obzirom na razgranati izvozni biznis – sami sebe opisuju kao najbrže rastućeg proizvođača piletine u Europi - pitali smo ih je li im u planu da u Perutnini Ptuj (dakle i u Pipu u Hrvatskoj) obrađuju pileće meso koje će uvoziti iz Ukrajine, a odgovor je bio izričit: “Neće”. “Potpuno smo posvećeni svom poslovnom planu da investiramo u biznis i podignemo prodaju lokalnih proizvoda i postojećih brendova”, stoji u dogovoru koji nam je iz MHP-a uputila Anastasia Sobotyuk, voditeljica odjela za odnose s investitorima.
Unosni Batmanov rez
Pitanje smo joj uputili zato što je Kosiuk veliki dio europskog tržišta osvojio zadnjih godina zaobišavši postojeću, za njega preskromnu trgovinsku kvotu za bescarinski izvoz pilećih prsa u EU: pod posebnom kategorijom (‘drugi komadi piletine s kostima’) tako je sredinom 2016. godine bescarinski počeo izvoziti velike količine komada pilećih prsa s krilcem, što je rez koji se naziva “Batman cut”, a oni su potom otkoštavani u raznim europskim pogonima i prodavani kao file. Tu njegovu “invenciju” pregovarači Europske komisije, brane se danas, nisu mogli predvidjeti jer ta vrsta reza (Batman cut) nije postojala u vrijeme pregovora o Sporazumu o pridruživanju s Ukrajinom. Tako Kosiuk zapravo i nije kršio sporazum, ali nije baš ni poštivao njegov duh te se samo u 2017. godini na europskom tržištu pojavilo 27 tisuća tona “Batman piletine”, najviše u Nizozemskoj i Slovačkoj, a 2015. godine je nije uopće bilo, prema podacima koje je objavio Politico.eu. On je čak svoju ekspanziju na zaštićeno europsko tržište i najavio u javnom istupu prije koju godinu, prijeteći da se Europljani ne mogu skrivati iza ograde, ali očito nitko nije shvatio kako je ogradu mislio zaobići.
On sâm smatra da nije kršio pravila u trgovini s EU, a poslovne modele i upravljački stil europskih proizvođača smatra zastarjelima. “Mi smo mlađi, gladniji, moderniji i produktivniji”, poručio je u intervjuu prije no što je Unija ispregovarala amandman na trgovinski sporazum s Ukrajinom, a argument joj je bio da povećani uvoz “potkopava zaštitu koja je osigurana za pileća prsa u Sporazumu i potencijalno narušava delikatnu ravnotežu na tržištu pilećeg mesa u EU”.
Za vrijeme tih pregovora, on je obavio preuzimanje Perutnine Ptuj, jednog od najvećih proizvođača pilećeg mesa i proizvoda od mesa u jugoistočnoj Europi. Što se trgovinskog sporazuma Ukrajine s EU tiče, Anastasia Sobotyuk nije bila kritična kao njezin gazda. Ona naglašava da su stvoreni ravnopravni uvjeti za sve proizvođače, poduprti zajedničkim standardima za sigurnost hrane i dobrobit životinja te da u MHP-u vjeruju da je snažna konkurencija dobra za europske potrošače. “Mi smo dobro pozicionirani za natjecanje za rastuću potražnju za pilećim proizvodima zbog našeg efikasnog poslovnog modela i snažne posvećenosti inovacijama”, odgovara Sobotyuk.
Na odgovor o tome kako će Perutninu Ptuj uklopiti u taj njihov model i inovacije, morat ćemo još malo pričekati. Na stranicama EBRD-a stoji da će MHP tim projektom proširiti operacije u EU i drugim zemljama s ciljem da postane multinacionalni proizvođač te će značajno povećati efikasnost i smanjiti troškove u Perutnini Ptuj. Kosiuk je u veljači najavio da ima ambiciozne planove koji će biti na korist “zaposlenicima, farmerima, lokalnoj zajednici i široj regionalnoj industriji piletine”.