Lov na Huawei

Uhićenje Meng Wanzhou: je li kineski digitalni div zapravo velika špijunska hobotnica?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.12.2018. u 15:42

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.12.2018. u 15:42

Thomas Peter / Thomas Suen / Reuters, Profimedia, Sputnik

Zaštitar ispred zgrade Huaweija u Pekingu, Meng Wanzhou, sjedište Huaweija u Shenzenu

“Kanada je na zahtjev američke strane uhitila kinesku državljanku koja nije prekršila niti jedan američki ili kanadski zakon. Kineska strana se tome snažno protivi i oštro prosvjeduje zbog takvih poteza koji ozbiljno narušavaju ljudska prava žrtve”, izjavio je jučer glasnogovornik kineske ambasade u Kanadi.

I dodao da zahtijevaju da se odmah “obnove osobne slobode gospođe Meng Wanzhou”. Prevedeno s diplomatskog rječnika: pustite je na slobodu.

Financijašica

Jasno da kineska ambasada ne bi tako reagirala da je riječ o bilo kojoj Kineskinji. No, gospođa Meng je šefica financija kineskog tehnološkog giganta Huaweija: sedma tehnološka kompanija po snazi u svijetu prošle godine s 300.000 zaposlenika i prihodom od 84,5 milijardi dolara.

Uhićena je u Vancouveru još 1. prosinca dok je na aerodromu čekala let. Prijeti joj izručenje SAD-u, a ročište će biti održano danas. Vlasti SAD-a vode istragu zbog sumnji da je Huawei od 2016. prodavao proizvode proizvedene u SAD-u Iranu i drugim zemljama koje su pod američkim sankcijama. Iz Huaweija su šturo objavili da nemaju saznanja ni o kakvom prijestupu za koji bi gospođa Meng bila odgovorna, a da se tvrtka pridržava zakona u svakoj od zemalja u kojima djeluje te postojećih sankcija. Meng je 2007. godine preuzela direktorski položaj u tvrtki Skycom Tech sa sjedištem u Hong Kongu, koja je dio holdinga Huawei, a posluje s Iranom. Njezina uloga u toj tvrtki od posebnog je interesa za američke vlasti.

Novi Zeland

Huawei je već dulje vrijeme pod sitnozorom brojnih zemalja. Naime, nedavno je britanska BT grupa uklonila svu Huaweijevu opremu iz sustava postojećih 3G i 4G mobilnih operacija, dok su Australija i Novi Zeland blokirali prodaju proizvoda te tvrtke zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, s obzirom na povezanost kineskih kompanija i vlasti.

Dodatni problem leži u tome što je Huawei u podređenom položaju zbog dugova koje ima prema kineskoj vladi. Zbog toga je službeni Washington zabranio prodaju njihove telekomunikacijske opreme na području SAD-a, tvrtke ne smiju koristiti Huawei smartphone, a i za obične ljude je sama nabava Huawei smartphonea u većini slučajeva otežana.

Postojeći komunikacijski sustavi čak su manji problem. Veći je pitanje uvođenja nove 5G tehnologije koja će donijeti nove brzine i omogućavati, između ostalog, samovozeća vozila i internet stvari: tvrtka koja ostvari kontrolu nad tim sustavom imat će neometani pristup gotovo svim osjetljivim podacima. Huawei se pojavio kao jedan od glavnih kandidata za uvođenje tog modernog sustava u brojnim zemljama, ali je naišao na negativne reakcije.

Prijetnja

Telekomunikacijska tvrtka Spark New Zealand željela je koristiti Huawei opremu u razvoju svoje 5G mobilne mreže. Međutim, vladina agencija je priopćila kako bi dogovor “značajno podigao rizike po nacionalnu sigurnost”.

Stručnjak za kibernetički kriminal Australskog instituta za strateške politike Tom Uren, izjavio je kako kineska vlada dugo godina pokazuje sklonost krađi informacija.

“Kina se uključila u mnoge kibernetičke i druge oblike špijunaže”, rekao je dodajući kako je zbog toga došlo do povećanog opreza zapadnih zemalja. Naime, Kina je prošle godine donijela niz zakona koji zahtijevaju od kineskih organizacija da pomognu u radu nacionalnih obavještajnih službi. Ti zakoni omogućuju Kini da prisili ljude i kompanije da pomažu ako im to treba, rekao je Uren.

Šef britanske vanjske obavještajne službe MI6 Alex Younger, u svom je ovotjednom govoru također upozorio na prijetnju koju predstavlja Huawei po kibernetičku sigurnost zemlje. Stručnjaci upozoravaju i da je Kina daleko odmakla u izgradnji kvantnih kompjutora, što znači da će posjedovati i mehanizme za dekriptiranje podataka koji će teći preko tih novih strojeva.

Nove tenzije

Azijske su burze, a nakon njih odmah i europske, jučer pale jer su se ulagači zabrinuli da bi zbog uhićenja Meng Wanzhou moglo doći do novih tenzija između Washingtona i Pekinga.

Postavlja se i pitanje trenutka u kojem je vijest objavljena, jer su tijekom vikenda Kina i SAD dogovorile da će u sljedećih 90 dana smanjiti tenzije u trgovinskim odnosima. Ulagači se plaše da bi slučaj gospođe Meng mogao ponovno zaoštriti odnose dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, ne samo po pitanju carina nego i tehnološke hegemonije. Naime, Peking doživljava Huawei kao jedan od krunskih dragulja svoje industrije kojim je kanio ostvariti globalnu premoć i dokazati kako kineska tehnologija kvalitetom nadmašuje svoju konkurenciju sa Zapada. A sve u sklopu ambicioznog plana predsjednika Xi Jinpinga - Made in China 2025. Cilj je da do te godine Kina bude prva tehnološka sila svijeta (što je sve u sklopu strategije pretvaranja Kine u prvu globalnu silu na svim područjima).

Meng Wanzhou (koja se često koristi vesterniziranim imenom Sabrina Meng), jedna je od potpredsjednica i kći osnivača Huaweija Rena Zhengfeija (bivši vojni inženjer, radio je na komunikacijskim sustavima, koji je osnovao tvrtku prije dva desetljeća), a dosad je bilo sigurno da će biti i njegova nasljednica na čelu kompanije. Meng je imala svoj debitantski javni nastup 2013. godine kad je predstavila neke od kompanijskih inovacija. Tada je novinarima ispričala kako je njezin otac bio “blag, dok je majka bila stroga. No, nakon osnivanja tvrtke i on je postao stroži, ali to je vjerojatno posljedica obveza vezanih uz vođenje tvrtke”.

Veza kćeri i oca je u službenim kompanijskim podacima dobila i mitske okvire: tvrdi se, naime, da je upravo Meng, jer je bila nezadovoljna očevim zaposlenjem u vojsci, potaknula Rena da se preseli u poznati inkubator tvrtki u Shenzhenu i osnuje Huawei 1983. godine sa samo 20.000 yuana (2500 dolara). Ona je pak uzela majčino prezime Meng još dok je bila tinejdžerka, sa 16 godina. Tada je, naime, napustila školovanje i otišla raditi u banku da bi se godinu dana kasnije, 1993., priključila očevoj tvrtki radeći kao tajnica. Usporedo je završila školovanje i stekla titulu magistre znanosti i tehnologije na Sveučilištu Huazhong. U tvrtki je poznaju kao oštru, marljivu čelnicu koja inzistira na timskom radu.

Bratov posao

Osobno je, kako prenosi Wall Street Journal, mirna osoba. Poznata je i kao osoba koja provodi reforme i smanjuje troškove u kompaniji.

I dok je Sabrina lice tvrtke za financijski svijet - ona vodi financijske forume Huaweija u New Yorku, Cancúnu i Milanu gdje se druži s ljudima kao što su bivši čelnici američkog Feda Alan Greenspan i Ben Bernanke, njezin brat Ren Ping vodi tvrtku Smartcom, agenciju koja zaposlenicima Huaweija organizira putovanja, te vodi kantine u sjedištu kompanije.

Huawei u brojkama

1983. godine Meng Wanzhou nagovorila je tatu da pokrene tvrtku Huawei

2500 dolara iznosio je početni kapital s kojim je raspolagao Huawei

7. tehnološka kompanija po snazi u svijetu prošle godine

300.000 zaposlenika trenutno ima Huawei

84,5 milijardi dolara iznosio je prihod tvrtke u prošloj godini