Ubrzani rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj nastavljen je i u trećem tromjesečju prošle godine: bile su osam posto skuplje nego godinu dana prije. Usporedbe radi, njihov prosječan rast u EU, prema podacima Eurostata, u istom je razdoblju iznosio 4,1 posto, a brži rast od Hrvatske imalo je osam zemalja: Latvija (13,5), Slovačka (11,5), Luksemburg (11,3), Portugal (10,3), Poljska (9), Češka (8,6), Slovenija (8,5) i Estonija (8,1).
Cijene nekretnina u Hrvatskoj počele su ubrzano rasti s oporavkom ekonomije 2016. godine, ali kako ističu analitičari RBA, njihovo kretanje uvelike ovisi o lokaciji i kvaliteti objekta. Tako su u Zagrebu, prema podacima DZS-a, stanovi u trećem kvartalu prošle godine bili čak 12,2 posto skuplji nego godinu prije, a u posljednje tri godine poskupjeli su čak za trećinu.
Na Jadranu, pak, rast je sporiji pa je u trećem kvartalu prošle godine na godišnjoj razini iznosio 5,2 posto, a u odnosu na kvartal prije čak je zabilježen pad od jedan posto. U tri godine cijene nekretnina na Jadranu povećale su se oko 18 posto.
Istodobno, u ostalim dijelovima Hrvatske cijene su se počele oporavljati tek lani i na godišnjoj razini u trećem kvartalu porasle su 3,5 posto. Osjetan rast cijena nekretnina, prije svega u Zagrebu, analitičari pripisuju povratku potrošačkog optimizma i povećanoj potražnji, “unatoč činjenici da 90 posto hrvatskih kućanstava živi u objektima koji su njihovo vlasništvo”.
Uz rast potrošačkog optimizma i povijesnu sklonost ulaganju u nekretnine, razlog veće potražnje za stanovima i kućama analitičari RBA vide i u tome što ih kućanstva rado koriste za iznajmljivanje, “ne bi li tako povećali raspoloživ dohodak”. Takvim kretanjima zasigurno pogoduju i povijesno niske kamatne stope koje, među ostalim, demotiviraju štediše da novac drže u banci pa su još više okrenuti nekretninama. Imajući na umu nesklonost građana ulaganju u druge financijske instrumente, očekuje se da će dio viška raspoloživog novca i dalje odlaziti na kupnju stambenih objekata. Kako na tržištu ne bi došlo do neželjenog zagrijavanja, pojedini stručnjaci za to područje smatraju da je pravi trenutak da vlasti razmotre mjere hlađenja kao što bi, primjerice, bilo uvođenje poreza na nekretnine.