Neto vrijednost imovine četiri obvezna mirovinska fonda se približila 100 milijardi kuna (precizno, 29. siječnja bila je na 99,7 milijardi kuna), što je oko 27 posto hrvatskog BDP-a, objavili su danas u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Od toga je zarada koju su ostvarili 30-ak milijardi kuna, a ostalo su uplate građana.
Te brojke, kao i stupanje na snagu izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima početkom ove godine, ponukale su Antu Žigmana, predsjednika Uprave Hanfe, i Tomislava Ridzaka, člana Uprave, da ponude viđenje trenutnog stanja kao i investicijskih izazova pred mirovinskim fondovima kao značajnim institucionalnim investitorima u zemlji.
Većina imovine kojom upravljaju mirovinska društva u vlasništvu banaka investirana je, naime, u državne obveznice, a očekuje se da će ubrzo početi ulagati i u domaće infrastrukturne projekte, povećati ulaganja u dionice, kako domaće tako i strane, pa i u startupe, oko čega Hanfa tek treba donijeti pravilnik.
Dosad je prosječni prinos obveznih mirovinskih fondova kategorije B bio 5,52 posto (za rizičniju kategoriju A 7,27 posto, a za konzervativniju kategoriju C 5,98 posto), s tim da su u 2018. prinosi bili skromniji i iznosili od 0,84 posto do 2,94 posto, a 1,02 posto iznosio je prosječni prinos za B fondove. Na takve su rezultate do 2018. značajno utjecali 'visoki prinosi državnih obveznica u okruženju povijesno niskih kamatnih stopa na tržištu'. Ta se situacija sada, međutim, polako mijenja, što znači da će mirovinski fondovi morati početi zarađivati na druge načine.
- Najveći izazov svakako će biti utjecaj očekivanog rasta kamatnih stopa, koji utječe na smanjenja cijena obveznica, napominju u Hanfi, a među izazovima navode i neizvjesnost oko usporavanja globalnog gospodarstva te utjecaj na cijenu dionica, kao i negativna demografska kretanja, što stvara pritisak na mirovinski sustav.
Za iznose budućih mirovna, naglašava Žigman, bitan će sve više biti prinos koji će ostvarivati mirovinski fondovi, kao i štednja građana u trećem mirovinskom stupu. Sada hrvatski umirovljenik dobiva oko 40 posto svoje zadnje plaće, u čemu je Hrvatska na europskom začelju. Europski prosjek je 59 posto.
Oko 87 posto imovine je sada uloženo u Hrvatskoj, četiri posto u SAD-u, po dva posto u Sloveniji, Francuskoj i Luksemburgu, a jedan posto u Njemačkoj. Kad se uzme u obzir veličina slovenskog tržišta, kao i udjel ulaganja obveznih mirovinskih fondova, može se već reći da je Slovenija postala 'domaće tržište naših mirovinskih fondova', komentiraju u Hanfi. To znači da hrvatskim građanima postaje važno kako posluju slovenska Krka i Nova ljubljanska banka, koje su među TOP 10 dioničkih ulaganja mirovinaca; na domaćem tržištu to su HT, Ina, Podravka, Atlantic grupa, Končar EI, Adris, Arenaturist i Jadran.
Na novinarsko pitanje o izazovu vezanom uz usporavanje globalnog rasta i rizika pojačanog ulaganja mirovinaca u dionice, Ante Žigman odgovara kako se zaista primjećuje stagnacija i usporavanje te su menadžeri fondova stoga oprezni. „Trenutno drže veliku količinu gotovine na računima, dakle ne ulažu toliko“, komentira Žigman.
U Hanfi nisu iznijeli niti komentirali pojedinačne rezultate društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ostvarene u 2018. godini iako je jedan od njih, Erste Plavi, u kategoriji A i B poslovao s minusom (Erste A fond minus 0,76 posto i Erste B fond minus 0,09 posto).