Kad je postalo jasno da od turističke sezone neće biti ništa, tečaj je u kratkom razdoblju otišao s oko 7,45 na 7,65 kuna za euro, ali trend ubrzanog slabljenja domaće valute ne samo da je zaustavljen nego je prošlog tjedna krenuo u suprotnom smjeru.
Povećana ponuda deviza najprije je dovela do naglog pada tečaja, na 7,52 kune za euro, pa se vratio na nešto više razine; srednji tečaj jučer je iznosio 7,559 kuna za euro.
Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, objašnjava taj trend nešto većom ponudom deviza, a vjeruje da je dijelom i posljedica jasne poruke HNB-a tržišnim sudionicima da neće tolerirati veće slabljenje kune.
- U trenutku kad je počela kriza većina sudionika, u panici ili strahu, reagirala je tako da je gurala tečaj prema gore. Očito je da se situacija primirila i sasvim je izgledno da jačeg slabljenja kune neće biti - kaže Živković Matijević. Neovisno o tome što će devize od turizma mahom izostati, uz procjenu da bi sezona mogla biti oko 80 posto lošija nego lani, ona smatra da se može očekivati relativno primirje. U iduća tri do četiri mjeseca procjenjuje da bi se tečaj mogao kretati u rasponu od 7,50 i 7,57 kuna za euro.
Intervencije
Jedan od elemenata koji je pridonio smirivanju tržišta sigurno je i aranžman HNB-a s ECB-om da u slučaju potrebe, u zamjenu za kune, može dobiti do dvije milijarde eura. No, osim deviznih intervencija na tržištu, HNB je počeo prakticirati i izravne transakcije s bankama. U ožujku im je na taj način prodao 300 milijuna eura, pa se vjeruje da je tu praksu nastavio i travnju.
“Tako postiže znatno veći efekt u smislu smirivanja tržišta”, dodaje jedan akter financijskog tržišta. U HNB-u kažu da je takvih transakcija bilo i u travnju, ali u vrlo malom iznosu. Za razliku od velikog broja tržišta u nastajanju, pa i razvijenih zemalja, koja su se u ožujku suočila s pritiscima na tečaj zbog odljeva kapitala, Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, objašnjava da je u Hrvatskoj slabljenje tečaja kune bilo potaknuto domaćim faktorima, odnosno reeurizacijom.
Kretanje tečaja kune prema euru
- Financijske tvrtke kupovale su devize kako bi zatvorile valutne pozicije koje su zauzele u očekivanju jačanja tečaja kune s početkom turističke sezone. Tvrtke i građani kupovali su devize i deponirali ih u bankama, građani uglavnom sredstvima koja su povukli iz investicijskih fondova. Banke su vlastitu valutnu poziciju uravnoteživale kupovinom deviza i polaganjem na račune u inozemstvu - kaže Šošić.
Pritom dodaju da oštro jačanje tečaja u proteklom tjednu i njegova stabilizacija na razinama od oko 7,57 kuna za euro pokazuju da su faktori koji su potaknuli deprecijacijske pritiske bili kratkoga daha.
Prometi
- Prometi na deviznom tržištu trenutno su vrlo niski, što odražava i slabu gospodarsku aktivnost, a ponuda deviza uravnotežena je s potražnjom. Čak ako se reeurizacija nastavi, banke će u malo duljem roku valutnu poziciju moći uravnotežiti indeksacijom novih kredita, umjesto kupovine deviza i polaganja u inozemstvo, što je jedini način za uravnoteživanje pozicije u vrlo kratkom roku - kaže Šošić. Napominje kako su se tržišni sudionici osvjedočili u odlučnost HNB-a da stabilizira tečaj, a stvaranju kritične mase očekivanja za preokret pomogao je i ugovor o razmjeni valuta s ECB-om. Kao što je to učinio s Hrvatskom, ECB je valutni aranžman zbog opreza sklopio i s Bugarskom, koja je također pokrenula procedure ulaska u ERM2. Ona će također do kraja ove godine moći dobiti likvidnost od dvije milijarde eura u zamjenu za domaći lev.