Čak 53 posto hrvatskih organizacija koje su sudjelovale u PwC-ovom Globalnom istraživanju gospodarskog kriminala i prevara izjavilo je kako su u posljednje dvije godine njihove organizacije bile žrtvama prevara i gospodarskog kriminala, priopćili su iz PWC-a, uz na pomenu kako to predstavlja značajan porast u odnosu na 26 posto u 2016. godini.
"Iako je zabilježena stopa gospodarskog kriminala u hrvatskim organizacijama značajna, te ujedno i viša od svjetske (49 posto) i istočnoeuropske razine (47 posto), moguće je da je zapravo rezultat veće osviještenosti o prevarama i poboljšane detekcije. U stvarnosti su sve organizacije izgledne žrtve gospodarskog kriminala i prevara, a naše zabilježene brojke vjerojatno su korisnije kao pokazatelji organizacijske osviještenosti nego stvarne prevare", stoji u izvješću.
Kao najčešći tipovi prijevara zabilježene su dvije „nove“ vrste (koje do sada nisu bile zasebno izdvojene). To su potrošačke prevare (61 posto), a slijedi ih obmanjujuće poslovno ponašanje koje dijeli drugo mjesto s kibernetičkim kriminalom (33 posto). Pritom je 65 posto svih hrvatskih ispitanika iz sektora financijskih usluga doživjelo potrošačku prevaru, a one su također navedene kao najteže i najozbiljnije u smislu posljedica koje uzrokuju. Zanimljivo je da su mito i korupcija pali s drugog mjesta na kojem su se nalazili u 2016. godini (33 posto), na četvrto mjesto (12 posto) najčešće zabilježenih slučajeva kriminala. "Ovo 'poboljšanje' je vjerojatno samo relativno i može se pripisati općenito slabijoj detekciji karakterističnoj za ovu vrstu prijevare", tvrde autori istraživanja.
Prevladavajuće vrste napada
PwC je, inače, za potrebe Globalnog istraživanja gospodarskog kriminala za 2018. godinu ispitao više od 7.200 sudionika iz 123 zemlje. Hrvatska je u Globalnom istraživanju gospodarskog kriminala sudjelovala drugi puta, sa 62 vodeće hrvatske organizacije koje su podijelile svoje iskustvo i percepciju o ovoj temi. Prevladavajuće vrste kibernetičkih napada u Hrvatskoj uključuju zlonamjerni softver (malware) (35 posto) i krađu identiteta putem interneta (phishing, 27 posto). Gotovo polovica hrvatskih ispitanika navela je kako su im kibernetički napadi ozbiljno poremetili i/ili prekinuli poslovne procese (47 posto), jasno ukazujući na to koliko je opasna ova vrsta prijevare.
"Unatoč tome što osviještenost hrvatskih organizacija o kibernetičkom kriminalu raste pa svaki treći ispitanik očekuje da će doživjeti kibernetički napad i ujedno vjeruje da će to biti vrsta kriminala koja će izazvati najveće poremećaje i negativne utjecaje (32 posto), ipak gotovo četvrtina hrvatskih organizacija nema ili nije upoznata s postojanjem programa kibernetičke sigurnosti za sprečavanje i otkrivanje ovog kriminala u svojim organizacijama (23 posto). Otprilike samo jedan od tri hrvatska ispitanika proveo je procjenu ranjivosti na kibernetičke napade u posljednje dvije godine (35 posto)", navodi se u izvješću. Iako još uvijek ima prostora za poboljšanje, naglašava se u izvješću, razina povjerenja u tijela odgovorna za provedbu zakona vezano za kibernetički kriminal se poboljšala od našeg posljednjeg istraživanja. Tako bi više od polovice hrvatskih ispitanika (53 posto) s relevantnim državnim tijelima podijelilo informacije o sumnji ili pretrpljenim kibernetičkim napadima.
Veliki financijski gubici
Broj prijavljenih izravnih financijskih gubitaka uzrokovanih prijevarama je porastao, pa je tako oko polovica hrvatskih ispitanika koji su bili žrtvama prevara u 2018. i 2016. godini procijenila ukupne financijske gubitke na iznos između 320.000 i 6,4 milijuna kuna (50.000 i jedan milijun USD), no sada ih je devet posto pretrpjelo i financijske gubitke veće od 6,4 milijuna kuna, koje u 2016. godini nitko nije prijavio. Sekundarni gubici povezani s prijevarama, kao što su iznosi koji se ulažu u istrage i ostale intervencije vezane uz prijevare nisu zanemarivi – 39 posto hrvatskih organizacija uložilo je jednake ili čak i veće iznose u takve istrage i intervencije od iznosa koji su izravno izgubljeni uslijed prijevara.
Moral zaposlenika (39 posto) i reputacijska šteta/šteta za brend te za poslovne odnose (oboje 30 posto) navedeni su kao najčešći oblici nefinancijske štete prouzročene počinjenim kriminalom. U izvješću se ističe i kao hrvatske organizacije pokazuju pozitivan trend ulaganja i planiranja izdvajanja većih iznosa za borbu protiv gospodarskih prijevara i kriminala, iako je to još uvijek ispod svjetskih razina. Tako je gotovo jedna od tri ispitane organizacije povećala financijska sredstva za borbu protiv gospodarskog kriminala u posljednje dvije godine (30 posto), te ujedno planira nastaviti sa sve većim izdvajanjima u sljedeće dvije godine (31 posto).
Ivana Rapić, voditelj forenzičkih usluga PWC-a u Hrvatskoj je tim povodom ustvrdila kako se “hrvatski rezultati razlikuju od globalnih u pogledu tipičnog počinitelja prijevare". "Na globalnoj razini, većina počinitelja su unutarnji (52 posto nasuprot 42 posto), dok hrvatski ispitanici navode da je više vanjskih počinitelja u odnosu na unutarnje (50 posto nasuprot 42 posto), te da se većinom radi o kupcima (70 posto). S obzirom na to da su unutarnji počinitelji prijevara u pravilu sposobniji zaobići postojeće unutarnje kontrole, ovaj rezultat može potencijalno ukazivati i na to da organizacije ustvari nisu svjesne da su ugrožene od strane svojih zaposlenika. S druge strane, visoka stopa prijevara počinjena od strane vanjskih subjekata ukazuje da se nedovoljno pažnje pridaje izboru tih subjekata. Pravovremeno povođenje provjera vanjskih subjekata (tzv. background checks), dubinskog snimanja njihove reputacije i integriteta (tzv. integrity due diligence) i sličnih corporate intelligence procedura na vanjskim subjektima, uvijek je isplativije nego kasnije suočavanje s neugodnim posljedicama“, istaknula je Ivana Rapić.