Cijene nafte na svjetskom tržištu posljednjih dana ubrzano rastu, a posljedica toga bit će i njihovo postupno prelijevanje na maloprodajne cijene roba i usluga.
Prema podacima koje su objavili makroekonomisti Raiffeisena, cijena Brenta, sirove nafte koja je relevantna za europsko, pa tako i hrvatsko tržište, ovih je dana dosegnula 63,12 američkih dolara po barelu, a cijena WTI-a, sirove nafte koja se smatra relevantnom za američko tržište, kretala oko 58,35 dolara po barelu. U odnosu na kraj prošle godine, cijene Brenta sada su 17 posto više, a cijena WTI-a skočila je čak 28 posto.
"Na razini cijele 2019. godine očekujemo prosječnu cijenu nafte WTI na 58 dolara po barelu, odnosno 65 dolara po barelu za naftu tipa Brent", ističu analitičari Raiffeisena.
Slične su prognoze i hrvatskih stručnjaka za energetiku. Tako Davor Štern kaže da je realno očekivati da će se u ovoj godini prosječna cijena barela Brenta kretati u rasponu od 60 do 65 dolara. Naravno, pod pretpostavkom da se u svijetu ne dogodi neki geopolitički ili sličan šok, koji u ovom trenutku nije moguće predvidjeti, a itekako bi utjecao na smjer kretanja cjenovne krivulje crnoga zlata.
- Nije se očekivao velik rast cijena, ali on se ipak dogodio. No, mene iznenađuje da je tako dugo cijena nafte bila na niskim razinama, a to se može zahvaliti ponajprije skladištenju velikih količina nafte i proizvodnji iz alternativnih izvora poput škriljevca - ističe Štern, podsjećajući da su cijene nafte ne tako davno bile i znatno više od aktualnih.
Inače, u pozadini novog skoka cijena nafte, ističu analitičari Raiffeisena, izjava je novog ministra energetike Saudijske Arabije, koji je rekao da podržava ideju o dodatnim "rezovima" u proizvodnji. To je potaknulo rast potražnje za naftom i cijena tog energenta na robnim burzama. Kada svemu dodamo i zveckanje oružjem na Bliskom istoku, kao i rast potražnje za naftom, vrata skoku cijena ovog, za svjetsko gospodarstvo ključnog energenta širom su otvorena.
Ipak, značajnijeg odraza naftnog cjenovnog skoka na maloprodajne cijene roba i usluga kod nas još nema. Podaci državne statistike za srpanj, primjerice, pokazali su da je stopa inflacije u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosila 1,1 posto, no za taj rast najveći dio "krivnje" snose druge stavke, a ne nafta. Rast se ponajprije može pripisati špici sezone i velikom broju turista koji su pogurali rast cijena, poput hrane i pića te hotelskih i restoranskih usluga.
Makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević smatra da više cijene nafte ne bi trebale izazvati zamjetniju inflaciju u Hrvatskoj. Njezine prognoze za ovu godinu govore o prosječnoj stopi rasta cijena na malo u Hrvatskoj od samo 0,8 posto, a u sljedećoj od 1,4 posto. Drugim riječima, kako sama ističe, cijene na malo u Hrvatskoj su ove godine potisnute, a u sljedećoj bi godini njihov rast trebao biti umjeren, iako viši nego u ovoj godini, a dio "zasluga" za to vjerojatno će pripasti i cijenama nafte. Unatoč tome, inflacija u Hrvatskoj bit će manja od ciljane inflacije od dva posto, koliko je, prema mišljenju čelnika i stručnjaka Europske središnje banke u Frankfurtu, prihvatljivo za održavanje stabilnosti cijena u eurozoni.
- U Hrvatskoj razinu cijena dominantno određuju cijene prehrane i energije. Trenutno su cijene nafte više nego što su bile i polako se prelijevaju, ali druge cijene uglavnom ne rastu, pa niti nema nekog značajnijeg pritiska na rast cijena - zaključuje naša sugovornica te dodaje kako smatra da cijene nafte, u globalu, ipak neće biti značajan generator rasta cijena.