Ugrabili priliku

Trump im gurnuo posao u ruke: Kinezi na čelu energetskog projekta od 5 milijardi dolara

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

12.8.2018. u 13:35

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

12.8.2018. u 13:35

EDITORS' NOTE: Reuters and other foreign media are subject to Iranian restrictions on their ability to film or take pictures in Tehran.
The SPQ1 gas platform is seen on the southern edge of Iran's South Pars gas field in the Gulf, off Assalouyeh, 1,000 km (621 miles) south of Tehran, January 26, 2011. Picture taken January 26. REUTERS/Caren Firouz (IRAN - Tags: BUSINESS ENERGY) - GM1E71R1M2401
Caren Firouz / REUTERS

Plinska platforma SPQ1 na južnom dijelu plinskog polja Južni Pars

Kineska državna naftna kompanija, CNPC, preuzet će pet milijardi dolara vrijedan energetski projekt u Iranu, South Pars 11 (SP11), nakon što su Trumpove nove sankcije islamskoj republici izgurale dosadašnjeg voditelja, francusku naftnu tvrtku Total, piše Fortune.

Kinezi su se 2016. godine priključili konzorciju koji je uključivao Total i iransku naftnu tvrtku Petropars u projektu razvoja South Parsa, najvećeg polja prirodnog plina na svijetu, smještenog u Perzijskom zaljevu. CNPC je do sada držao udio od 30 posto, no povlačenjem Totala, koji je trebao držati 50,1 posto i već uložio 45,7 milijuna dolara u projekt, kineska će naftna kompanija priskrbiti puno veći udio. Iako ugovor još nije službeno izmijenjen, Mohammad Mostafavi, čelnik investicijskog odjela Nacionalne iranske naftne kompanije, potvrdio je da će “CNCP postati glavni operativni partner u projektu”.

Značilo bi to zapravo da je u neobičnom obratu, predsjednik SAD-a, Donald Trump pomogao Kini, dosadašnjem “trgovinskom neprijatelju”, vraćanjem strogih sankcija Iranu u utorak koje su donedavno bile ukinute sklapanjem iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

- Svatko tko posluje s Iranom, neće poslovati s SAD-om – zaprijetio je Trump na Twitteru i time otvorio prostor kineskoj kompanija za ekspanziju poslovanja u Iranu. Inače, izgurani francuski Total već je bio prisiljen na povlačenje zbog sankcija u 2009. godini. Prije toga izvorni je plan Francuza bio uložiti milijardu dolara u SP11 i zacrtati dnevnu proizvodnju od 400 tisuća barela nafte.

Nakon što je 2015. godine potpisan nuklearni sporazum između Irana, SAD-a, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije koji je trebao ograničiti nuklearne ambicije te zemlje, svjetske su kompanije pohrlile u to područje. Između ostalih i njemački osiguravatelj Allianz i danski tankerski operator Maersk. Obje su se tvrtke odlučile za povlačenje svojeg poslovanja još u svibnju kada je predsjednik SAD-a tek najavio vraćanje sankcija i povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma.