Trgovinski rat između SAD-a i Kine, dvaju najvećih svjetskih gospodarstva, zasigurno bi naštetio trgovini u svijetu i rastu globalnog gospodarstva, a premda je malo konkretnih procjena kolike bi mogle biti štete, jasno je da bi to negativno utjecalo na mnoge potrošače i kompanije.
U petak će biti poznato hoće li Washington uvesti carine od 25 posto na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara. No, to bi bio samo prvi potez jer Peking najavljuje protumjere, a Washington odgovor na te protumjere...
Što to znači za potrošača u SAD-u? Svi proizvodi na koje će Washington uvesti carine mogli bi poskupiti za američke potrošače, piše BBC.
Tehnološka roba poput kineskih čipova nalazi se u proizvodima koje potrošači koriste svakodnevno. Čipove je moguće naći u televizorima, osobnim računalima, pametnim telefonima, automobilima...
Uvele bi se i carine na proizvode od plastike, opremu za proizvodnju mlijeka, pa sve do nuklearnih reaktora i mnoge druge proizvode.
Prema Petersenovom Institutu za međunarodnu ekonomiju, više od 90 posto proizvoda na američkoj listi za carine proizvedeno je od međuproizvoda ili kapitalnom opremom. A to znači robe koja je potrebna kao sirovina za druge proizvode, pa bi carine imale utjecaj i na mnoge druge proizvode.
Ono što SAD stvarno cilja su proizvodi proizvedeni u sklopu kineske „Made in China 2025” politike. A kako bi uzvratila SAD-u, Kina je odlučila pogoditi razne sektore.
Za početak, američku poljoprivredu, što bi bio udarac za američke poljoprivrednike i rančere. Oko 91 posto od 545 proizvoda na koje je Kina najavila carine je iz sektora poljoprivrede. Potom sektor proizvodnje automobila, pri čemu bi bili pogođeni proizvodi kompanija poput Tesle i Chryslera. Potom medicinski proizvodi, ugljen, nafta (samo djelomično)...
Poslovni ljudi sve zabrinutiji
I dok je Peking dobar u busanju u prsa, stvarnost na terenu je mnogo ozbiljnija.
„Naši kontakti iz kineske industrije kazali su nam da se situacija čini 'prilično ozbiljna,' ili 'ovo postaje zastrašujuće', ili čak i 'da postoji šansa da se stvari pogoršaju'”, kaže Vinesh Motwani iz Silk Road Researcha, koji se nedavno vratio iz Kine, gdje je razgovarao s menadžerima tvrtki kako bi procijenio njihovo poslovno raspoloženje.
Ove brige, kaže, mogu se protumačiti kao „povećani oprez i slabije povjerenje” za poslovne subjekte dok pokušavaju broditi kroz nesigurne poslovne vode.
A to znači da bi proces širenja kineskih kompanija mogao biti zaustavljen. A ako je kinesko širenje na čekanju, to ima izravan utjecaj na ostatak Azije, piše BBC.
Preseljenje proizvodnje?
Očigledno je, kažu analitičari, da su gospodarstva SAD-a i Kine naizloženija, ali nisu jedina. Prema glavnom ekonomistu DBS-a Taimuru Baigu, sveobuhvatni trgovinski rat mogao bi ove godine koštati obje zemlje 0,25 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Iduće godine čak i više – u obje zemlje BDP bi se smanjio za oko 0,5 posto ili više.
Baig dodaje da „s obzirom da kinesko gospodarstvo raste između 6 i 7 posto, a SAD između 2 i 3 posto, vjerujemo da bi šteta bila veća za SAD nego za Kinu”.
S druge strane, zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Tajvana također bi mogle biti pogođene zbog poremećaja u dobavnim lancima. Kina za svoje gotove proizvode koristi mnoge komponente koje uvozi iz tih zemalja. Nick Marro iz The Economist Intelligence Unita ističe da bi „bilo koji poremećaj u izvoznim tokovima Kine neizbježno utjecao na ove druge zemlje”.
Takva situacija bi mogla potaknuti proizvođače da se presele u ove druge zemlje te da iskoriste priliku i trguju sa SAD-om – ali za tu promjenu potrebno je puno vremena, a i teško je postići kineske proizvodne razmjere.
Na kraju, potrošači SAD-a će morati plaćati više za te proizvode.
Američke tvrtke koje posluju u Kini također bi se mogle suočiti s kinskim odgovorom na carine. Primjerice, tvrtka Elona Muska koja proizvodi električna vozila Tesla, već je istaknula koliko joj je važno kinesko tržište. Ta tvrtka izvozi sve svoje proizvode u Kinu, a imala bi 25 posto veće carine na svoje prodane automobile u Kini, na već postojećih 15 posto poreza na uvozna vozila. To bi neizbježno povisilo cijene Teslinih automobila u Kini, čineći njihova vozila manje konkurentnima u odnosu na druge.
Koliko loše može postati?
Svi se u poslovnom svijetu pitaju kakve su još posljedice moguće, no nitko nema sasvim jasan odgovor na to, piše BBC. Ako je povijest nekakav vodič, prošli trgovinski ratovi doveli su do dubokih ekonomskih problema.
Konkretno, smatra se da su carine nametnute 1930-ih godina od strane SAD-a izazvale trgovinski rat i potom dovele do ogromnog pada globalne trgovine. Kao što pokazuje jedno istraživanje, svjetska trgovina pala je za 66 posto od 1929. do 1934. godine, dok je američki izvoz i uvoz iz i u Europu pao za oko dvije trećine.
I dok nitko ne želi reći da je svijet sada u takvoj situaciji, poslovni je sektor sve zabrinutiji zbog sve te neizvjesnosti.
Uvođenje carina i uzvraćanje istom mjerom između Pekinga i Washingtona moglo bi završiti u antagonizmu obje strane do točke na kojoj bi bilo teško popustiti kako ne bi izgubile obraz.
„Počnete s protekcionizmom i izolacionizmom. A onda ne osiromašiš samo svog susjeda, već i sebe”, kaže Victor Mills, izvršni direktor singapurske Međunarodne gospodarske komore.
Stoga se mnogi poslovni ljudi nadaju da je ova buka i bijes samo početak novog niza pregovora koji bi doveli do kompromisa.
Prva runda trgovinskog rata između SAD-a i Kine
Američke carine na uvoz robe iz Kine "teške" 34 milijarde dolara stupile su u petak na snagu, signalizirajući početak sveobuhvatnog trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.
Carine od 25 posto u Washingtonu su stupile na snagu u ponoć po tamošnjem vremenu, a recipročnom reakcijom, Kina je također odgovorila nametanjem carina od 25 posto na uvoz 545 artikala iz SAD-a, ukupne vrijednosti 34 milijarde dolara.
Peking je optužio SAD za pokretanje "najvećeg trgovinskog rata u gospodarskoj povijesti".
"Kineska strana, nakon što je obećala da ni u kojem slučaju neće ispaliti prvi hitac, prisiljena je krenuti u protunapad kako bi zaštitila interes svojeg naroda", poručilo je kinesko ministarstvo trgovine.
Naime, Washington je objavio da će prvi val najavljenih carina ukupne vrijednosti od 34 milijarde dolara kineske robe na snagu stupiti 6. srpnja, a Peking je obećao da će na to odgovoriti isti dan na jednak način.
Ranije ove godine predsjednik SAD-a Donald Trump naredio je uvođenje carina na kinesku robu vrijednu 50 milijardi dolara, a prvi krug tih carina danas je stupio na snagu.
Carine su dio Trumpove protekcionističke agende, kojom potkopava politiku slobodne trgovine koja je oblikovala globalnu razmjenu roba u posljednjih nekoliko desetljeća.
Kazao je kako su carine usmjerene na zaštitu radnih mjesta i zaustavljanje "nepravednih transfera američke tehnologije i intelektualnog vlasništva u Kinu".
Bijela kuća je poručila da će razmotriti carine od preostalih 16 milijardi dolara na kineske proizvode, a za koje je Trump predložio da bi mogle stupiti na snagu kasnije ovog mjeseca.
Trump je već nametnuo carine na uvoz perilica i solarnih ploča, a započelo je i naplaćivanje pristojbi na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Meksika i Kanade.
Trump je zaprijetio uvođenjem carina od 10 posto na dodatnih 200 milijardi dolara kineske robe, ako Peking "odbije promijeniti svoje postupke".
Povećao je ulog u četvrtak, poručivši kako bi se vrijednost robe koja podliježe carinama mogla povećati na više od 500 milijardi dolara.
"Imate još 16 milijardi dolara za dva tjedna, a onda, kao što znate, imamo 200 milijardi dolara u pripravnosti, a nakon toga još 300 milijardi. U redu? Znači, imamo 50 plus 200 plus gotovo 300", poručio je Trump.
Investicijska banka Morgan Stanley procjenjuje da svakih 100 milijardi dolara uvoza pogođenih carinama predstavlja oko 0,5 posto svjetske trgovine i 0,1 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda.
Analitičari su također zabrinuti oko utjecaja na ostale aktere u opskrbnom lancu, kao i generalnoj eskalaciji napetosti između SAD-a i Kine.
„Trgovinski rat postao je realnost. Da je ovo boksački meč, ovo bi bila prva runda. Bit će to dugačak proces”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.