Tjedni pregled

Trgovinski rat: Cijene dionica su pale na azijskim burzama, a dolar na svjetskim tržištima

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.7.2018. u 9:19

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.7.2018. u 9:19

Financial information on electronic screens in fiancial district, Ontario, Canada., Image: 294027511, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, All Canada Photos
Profimedia, All Canada Photos

Ilustracija

Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo pokazateljima iz američkog gospodarstva, dok se na ostalim svjetskim burzama trgovalo oprezno zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,7 posto, na 24.456 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,5 posto, na 2.759 bodova, a Nasdaq indeks 2,4 posto, na 7.688 bodova.

Rast cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo podacima s američkog tržišta rada.

U lipnju je broj zaposlenih povećan za 213.000, dok su analitičari očekivali, 195.000. I dok je stopa nezaposlenosti porasla s 3,8 posto, najniže razine u 18 godina, na 4 posto, prosječna satnica porasla je samo 0,2 posto, manje od očekivanja.

Rast zaposlenosti ukazuje na snažan rast gospodarstva, dok blagi rast plaća umanjuje bojazni od prebrzog povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

„Ovo su bolji podaci nego što smo se nadali, više radnih mjesta bez imalo inflacijskih pritisaka od rasta plaća”, kaže Kim Forrest, analitičarka u Fort Pitt Capital Groupu.

Podršku tržištu pružio je i zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke, koji je pokazao da su čelnici Feda uvjereni da će se snažan rast gospodarstva nastaviti, pri čemu će povećanje kamata biti postupno.

Zahvaljujući tome, u drugi su plan pale zabrinutosti zbog jačanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.

U petak su, naime, na snagu stupile carine od 25 posto koje je Washington uveo na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, a Peking je uzvratio protumjerama istog intenziteta.

Ulagači se plaše da je to prvi potez koji vodi trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, što bi moglo narušiti rast tih, ali i cjelokupnog globalnog gospodarstva.

Neki analitičari kažu da je to već uračunato u cijene dionica i da su iznosi na koje su nametnute carine mogli biti i znatno veći, s obzirom na to da je Washington najavljivao carine na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 500 milijardi dolara.

„Premda će se trgovinski spor nastaviti, bit će odmjeren, a ne 500 milijardi dolara odjednom. To ostavlja mogućnost za pregovore i neće torpedirati gospodarstvo, čega su se ulagači plašili”, kaže Jamie Cox, partner u tvrtki Harris Financial Group.

Ulagači se nadaju i kompromisnom rješenju trgovinskog spora između SAD-a i Europske unije.

Polovicom tjedna veleposlanik SAD-a u Njemačkoj Richard Grenell kazao je u razgovoru s vodećim menadžerima u njemačkoj autoindustriji da bi predsjednik SAD-a Donald Trump mogao odustati od najavljenog uvođenja 20-postotnih carina na uvoz automobila iz EU-a, ako EU smanji carine na američka vozila.

Iz Njemačke je pak, poručeno da bi tamošnja kancelarka Angela Merkel mogla podržati smanjenje carina u EU na uvoz američkih automobila.

Trenutno SAD naplaćuje 2,5 posto carina na uvoz automobila, te 25 posto na uvoz kamiona. EU pak naplaćuje carine od 10 posto na uvoz automobila iz SAD-a.

Zahvaljujući tome, na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 1,5 posto, na 12.496 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 5.375 bodova. Londonski FTSE oslabio je, pak, 0,25 posto, na 7.617 bodova.

A na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks pao 2,3 posto, na 21.788 bodova.

I na ostalim su azijskim burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, ponajviše u Kini, što je posljedica rata carinama između Washingtona i Pekinga.

„Trgovinski rat postao je realnost. Da je ovo boksački meč, ovo bi bila prva runda. Bit će to dugačak proces”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna znatno pala, što je posljedica trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i naznaka da američki Fed neće žuriti s povećanjem kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna pao 0,7 posto, na 94,02 boda, najnižu razinu u tri tjedna.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj oslabila 0,3 posto, na 110,45 jena.

Dolar je oslabio i u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura porastao 0,5 posto, na 1,1745 dolara.

Američka se valuta pod pritiskom našla u petak nakon što su na snagu stupile američke carine na uvoz kineskih proizvoda u vrijednosti od 34 milijarde dolara. Kina je odmah uzvratila protumjerama istog intenziteta.

Prošloga se tjedna na Zagrebačkoj burzi ponovno trgovalo mirno jer nije bilo vijesti koje bi mogle znatnije pokrenuti tržište, pri čemu su Crobex indeksi, uz skroman promet, pali drugi tjedan zaredom.

Crobex indeks spustio se 0,7 posto, na 1.803 boda, dok je Crobex10 oslabio 1,02 posto, na 1.037 bodova.

Pritom je Crobex tijekom tjedna zaronio i ispod psihološke granice od 1.800 bodova, po prvi put u posljednja dva mjeseca, no u petak se uspio vratiti iznad te razine.

Među sektorskim indeksima najviše je pao Crobexkonstrukt, za 4,1 posto, dok je najviše ojačao Crobextransport, za 3,7 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je prošloga tjedna 25,3 milijuna kuna, što je otprilike 5 milijuna manje nego tjedan dana prije.

„Iza nas je još jedan miran tjedan na Zagrebačkoj burzi koji su indeksi zaključili u crvenom drugi tjedan zaredom. Prosječni redovni dnevni prometi iznosili su oko 5 milijuna kuna, a najlikvidnija je bila dionica Zagrebačke banke”, kaže Luka Grgić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

To dionicom ostvareno je gotovo 5 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena porasla 2,6 posto, na 62,2 kune.

S prometom od 3,7 milijuna kuna slijedila je dionica Valamar Rivijere, kojoj je cijena ostala nepromijenjena na tjednoj razini, na 40,5 kuna.

Dionicom HT-a ostvaren je, pak, promet od 3,6 milijuna kuna, a cijena joj se spustila 1,7 posto, na 148,5 kuna.

Od 64 dionice kojima se protekloga tjedna trgovalo, njih 30 zabilježilo je pad cijene, 22 rast, a 12 stagnaciju.

Među likvidnijim izdanjima, najveći pad cijene zabilježila je dionica Dalekovoda, za 7,4 posto, a potom HUP-a Zagreb, za 6,6 posto.

S druge strane, najviše su poskupile dionice Privredne banke Zagreb, za 6 posto, i Optima telekoma, za 5,7 posto.

Od važnijih vijesti Grgić ističe da je AD Plastik u petak izvijestio o novim poslovima na europskom i ruskom tržištu, ukupne vrijednosti više od 35 milijuna eura.

Cijena dionice AD Plastika na tjednoj je razini bila bez promjene, na 196,5 kuna, a njome je ostvareno 1,65 milijuna kuna prometa.