Iako licencu Hrvatske narodne banke u pravilu trebaju ishoditi financijske institucije, trebaju je imati, žele li obavljati određene platne usluge, i druge kompanije. Tako je HNB ovih dana obavijestio javnost da je A1 Hrvatska, bivši Vipnet, zatražio promjenu sadašnjeg statusa “institucije za elektronički novac” u “malu instituciju za elektronički novac”, što mu je i odobreno.
Istodobno, drugo telekomunikacijsko društvo, Tele2, više nema namjeru izdavati elektronički novac i pružati platne usluge, pa mu je središnja banka ukinula rješenje na temelju kojeg je to do sada mogao obavljati.
Ova prepiska s HNB-om posljedica je, ponajprije, prošlogodišnjih zakonskih izmjena, nakon kojih su dvije kompanije donijele poslovne odluke prema kojima Tele2 odustaje od svoje licence kao institucije za elektronički novac, a A1 Hrvatska prihvatio je da ubuduće posluje u statusu male institucije za elektronički novac. No, obje te telekomunikacijske tvrtke mogu i dalje pružati usluge koje su i dosad obavljale, ali onako kako je to propisano novim zakonima.
U srpnju prošle godine, objašnjavaju u HNB-u, na snagu su stupila dva nova zakona, Zakon o platnom prometu i Zakon o elektroničkom novcu, kojima se, među ostalim, znatno mijenja opseg aktivnosti u području elektrokomunikacijskih mreža ili usluga. Tako se neke aktivnosti više ne smatraju platnim uslugama, a određeni opseg novčane vrijednosti više se ne smatra elektroničkim novcem.
- Ti zakoni propisuju da se kupnja digitalnih sadržaja, glasovnih usluga, elektroničkih karata i donacija koje provode pružatelji elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga i koje se pružaju uz elektroničke komunikacijske usluge za korisnike te mreže ili usluge ne smatraju platnim uslugama, odnosno izdavanjem elektroničkog novca, ako se provode unutar zakonom određenih ograničenja - kažu u HNB-u.
Kako je Tele2 odlučio poslovati unutar ograničenja uređenih zakonima, više ne treba imati odobrenje za izdavanje elektroničkog novca i pružanje platnih usluga.
No, to neće značiti nikakvu promjenu za njihove korisnike te će oni i dalje moći, primjerice, plaćati usluge parkiranja i prijevoza putem SMS poruka. Društvo namjerava nastaviti pružati usluge koje se sada ne smatraju platnim uslugama, odnosno ne smatraju se elektroničkim novcem.
A1 Hrvatska, pak, također je odlučio poslovati unutar ograničenja, ali uz to namjerava nastaviti pružati i neke usluge koje se prema novom zakonu smatraju izdavanjem elektroničkog novca. To je kupnja tzv. fizičkih roba i usluga, primjerice, plaćanje osiguranja, te plaćanje usluge pranja i čišćenja vozila na automatima u samoposlužnim autopraonicama. Stoga A1 Hrvatska i dalje mora imati odobrenje HNB. Međutim, zbog smanjenja ostalih usluga odlučio je nastaviti pružati navedene usluge kao “mala institucija za elektronički novac”.
Što je to elektronički novac
Kupnja fizičkih dobara i usluga za korisnike koji unaprijed uplaćuju sredstva (putem prepaid bonova) smatra se plaćanjem elektroničkim novcem. Izdani elektronički novac predstavlja samo onu vrijednost koja je korištena za kupnju fizičkih dobara i usluga, a ostatak sredstava na prepaid računu smatra se sredstvima namijenjenim za kupnju elektroničke komunikacijske usluge i ne predstavlja elektronički novac. Također, kupnja fizičkih roba i usluga korisnika koji račun za prethodno korištenje elektroničke komunikacijske usluge dobivaju i plaćaju protekom perioda u kojem su usluge korištene smatra se izvršenjem platnih transakcija.