Netom završena 2018. u povijesti će biti upisana kao godina u kojoj je Grčka izašla iz programa financijske pomoći koji joj je nametnula famozna Trojka međunarodnih organizacija nakon kolapsa uslijed globalne financijske krize 2008. godine. Hoće li 2019. biti upamćena kao godina u kojoj će Grci ponovno tražiti međunarodnu financijsku pomoć? Okidač za takav preokret mogao bi se dogoditi već kroz koji mjesec - razdoblje u kojem se očekuje odluka tamošnjeg Vrhovnog suda o ustavnoj prihvatljivosti vladine odluke da sreže mirovine iz 2013.
Zašto je to važno?
Lančanu reakciju u slučaju sudske odluke da je smanjenje mirovina bilo protuustavno nije teško zamisliti. Država će morati vratiti svim umirovljenicima, a možda i nasljednicima onih koji su u međuvremenu preminuli, neisplaćeni iznos. Prema neslužbenim informacijama, radi se o iznosu od oko 15 milijardi eura, odnosno oko 8 posto grčkog bruto društvenog proizvoda. Također, i godišnji proračunski izdaci mogli bi porasti za 4 milijardi eura godišnje.
Što je šira slika?
Šlagvort cijele priče jest da će se odluka dogoditi u izbornoj godini. Vladajuća Syriza premijera Ciprasa u predizbornim anketama zaostaje za oporbenom Novom Demokracijom koju predvodi Kiriakos Mitsotakis. U kampanji koju obje stranke već vode ne štedi se na obećanjima. Vladajući tako nude novih 25 tisuća radnih mjesta u javnom sektoru, a Nova Demokracija radikalno smanjenje poreza. Ispunjenje bilo kojeg od tih programa, u kombinaciji s povratom mirovina Grčku bi ponovno moglo gurnuti na stazu fiskalne neodgovornosti i u novi sukob s međunarodnim kreditorima.