Više od polovice tvrtki za taksi prijevoz preko aplikacija, tvrtki partnera, svjesno izbjegava plaćanje poreza, čime je proračun godišnje oštećen za najmanje 100 milijuna kuna, doznajemo iz više izvora.
S obzirom na to da se taksi tržište procjenjuje na milijardu kuna, a samo preko aplikacija Uber i Bolt (bivši Taxify) vozi oko šest tisuća vozača, ta bi se procjena mogla popeti i na 150 milijuna kuna nakon što Porezna uprava dovrši akciju nadzora koju su pokrenuli prošli tjedan zbog sumnji da većina taksi prijevoznika, uključujući tvrtke partnere, ali i ostale taksi igrače koji ne fiskaliziraju vožnju, sudjeluje u ciljanim poreznim prevarama.
Platforma
Objašnjenje smo zatražili od Bolta i Ubera, koji kažu da oni ne obavljaju uslugu taksi prijevoza, nego to čine partnerske tvrtke koje koriste platformu.
- Vozači koji koriste platformu Uber neovisni su, samozaposleni poduzetnici s registriranim tvrtkama ili obrtima. Oni nisu zaposlenici Ubera te su sami odgovorni za plaćanje poreznih obaveza svoje tvrtke ili obrta, kao i za plaćanje poreznih obaveza zaposlenika - odgovorili su iz Ubera, dodajući da su sve vožnje odrađene putem Uberove platforme, i preko kreditne kartice i u gotovini, fiskalizirane, a uvid u to ima i Porezna uprava. Isto su potvrdili i iz Bolta.
Porezna uprava nije nam htjela potvrditi koje taksi tvrtke nadziru. No, razgovarajući s tvrtkama partnerima i taksistima, ispada da su porezne malverzacije zapravo dobro čuvana javna tajna. Vlastitom smo istragom, iz javno dostupnih podataka, tek zagrebali površinu i otkrili najmanje 20 tvrtki partnera koje pružanjem taksi usluga preko popularnih aplikacija ostvaruju višemilijunski promet, ali se svejedno ne nalaze u sustavu PDV-a. Prema zakonu, izvan sustava PDV-a trebali bi biti samo oni s godišnjim prihodima manjim od 300.000 kuna.
Princip je sljedeći: i taksi tvrtke primjenjuju poznatu praksu koja u pravnom smislu nije ilegalna, a to je otvaranje, iz godine u godinu, novih j.d.o.o. za deset kuna. Porezne obveze iz stare tvrtke ne podmire, a novac, kao i vozače i automobile, prebace na novoosnovano društvo te na mjesto odgovorne osobe u staroj tvrtki najčešće postave stranog državljanina da figurira kao direktor.
Tvrtku vodi beskućnik?
Mato Grgić, kako doznajemo, jedan je od direktora koji stoji iza čak pet tvrtki za taksi prijevoz, osnovanih između 2017. i početka ove godine: Usluge prijevoza Brestje, Čutura prijevoza, Mato Grgić prijevoza, MG transporta i usluga te Zero transporta. Jedino posljednja, osnovana početkom godine, nije u blokadi i normalno posluje. Grgić svake godine s jedne na drugu tvrtku prebacuje flotu od najmanje 350 vozača i vozila. Tako je preko tvrtke Mato Grgić prijevoz, osnovane lani, koja je sad u blokadi, ostvarivao višemilijunski promet pružajući usluge prijevoza, a svejedno je izvan sustava PDV-a, što se vidi iz računa koje su vozači izdavali korisnicima. Prema skromnoj računici, njegovih 350 vozača moglo je ostvariti prihode od nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje, a neplaćanjem poreza proračun bi bio oštećen za najmanje pet milijuna kuna. Njegova trenutačno aktivna tvrtka, Zero Transport, nalazi se u sustavu PDV-a zbog novog zakona o tromjesečnoj obvezi plaćanja PDV-a. Međutim, Grgić je - što se vidi u sudskom registru - već pripremio novu tvrtku MG transport i usluge koju je otvorio u siječnju i na koju će, prema svemu sudeći, nakon isteka tri mjeseca prebaciti poslovanje, računajući s time da porez u prethodnoj neće platiti. Kad smo kontaktirali Grgića i pitali ga za taj neobičan model njegova poslovanja, odgovorio nam je da svoj porez uredno plaća i da se drži zakona.
- Ne vodim brigu o tuđem poslovanju, inspekcija je bila kod mene i ja sam čist - kratko je rekao Grgić.
Računi taksi prijevoznika Jadanec i Mato Grgić prijevoz na kojima se vidi da su oslobođeni PDV-a
Dodatnu sumnju bacaju i zasad nepotvrđene spekulacije vozača, iznesene u zatvorenim Facebook grupama, da Mato Grgić, zapravo, uopće ne postoji, odnosno da je riječ o beskućniku iz Lučkog čiji su osobni podaci iskorišteni kako bi se prikrio trag, a onda i potencijalna financijska te pravna odgovornost pravog direktora zasad nepoznatog identiteta.
Direktori iz Srbije
Sličan princip, vidljiv iz javno dostupnih podataka, koriste tvrtke Antička priča iz Novalje, Zok Ekspres iz Zagreba, Honestus Negotium iz Dugog Sela te novoosnovane zagrebačke tvrtke Pozitivo, Alfirević Usluge i Alfirević Transport. Registrirane za taksi prijevoz, za direktore i ovlaštene osobe imaju upisane državljane Srbije.
Dio rasprave sa zatvorenih Facebook foruma taksista
Kako doznajemo, te su tvrtke sada “nasljednici”, odnosno interesno ili prijateljski povezane s velikim domaćim taksi igračem, dugoselskom tvrtkom Jadanec koja je lani zapošljavala i više od 400 vozača, a početkom travnja ove godine našla se pod sumnjom Porezne uprave da je neplaćenim porezom oštetila proračun za nekoliko milijuna kuna. Ta je istraga, prema svemu sudeći, prouzročila obustavu dosad dobro uigrane operacije i natjerala vozače da se raštrkaju po spomenutim tvrtkama.
Računi taksi prijevoznika Jadanec i Mato Grgić prijevoz na kojima se vidi da su oslobođeni PDV-a
Krivotvorine i nemar
To nam je potvrdio i vlasnik tvrtke Eduard Jadanec, navodeći da je u godinu dana poslovanja tvrtke Jadanec j.d.o.o. ukupni bruto promet vozača bio oko 10,5 milijuna kuna, a tvrtka je u to vrijeme, što je također vidljivo iz izdanih računa, bila izvan sustava PDV-a. Jadanec ustraje da nije imao uvid u poslovanje jer je upravljanje tvrtkom neformalno prepustio svojem 26-godišnjem zaposleniku, državljaninu Hrvatske i Srbije, S. Š, za što je Jadanec dobio mjesečnu kompenzaciju od 4500 kuna. Tvrdi, također, da mu je mladić smjestio krivotvoreći i iskorištavajući njegove osobne podatke i podatke tvrtke, a da o izbjegavanju plaćanja poreza ništa nije znao. Kontaktirali smo i Jadančeva mladog zaposlenika, ali on je njegove navode demantirao, optužio ga za nemar i alkoholizam te ustvrdio da “nema on 12 godina pa da ga je netko omađijao. Mogao je u svakom trenutku otići u računovodstvo i provjeriti knjige”.
Obojica su potvrdili da su bili u Poreznoj upravi na obavijesnom razgovoru, a poreznike je, kažu, zanimalo, između ostalog, kako je moguće da je tvrtka Jadanec ostvarila više od deset milijuna kuna prometa, vidljivo iz fiskaliziranih računa, ali na poslovnom računu Jadančeve tvrtke nema evidentiranog prometa ni uplata od vožnji. Cjelokupni je promet, otkriva Jadanec, završio na računu druge tvrtke iz Dugog Sela, Mario Berislavić usluge. Riječ je, pretpostavlja, o tome da je u aplikacijama Ubera i Bolta ručno promijenjen broj bankovnog računa, a to je mogao napraviti samo netko s pristupnim šiframa. Jadanec tvrdi da on to nije učinio, a posrednici Bolt i Uber, kako nam kažu, nemaju mogućnost provjere istinitosti tog podataka. Logika iza poteza zamjene računa jest da u slučaju skore blokade tvrtke Jadanec i pripadajućeg poslovnog računa novac mogu nesmetano izvući.
Dio rasprave sa zatvorenih Facebook foruma taksista
Neisplativo
Zagrebe li se ispod površine, priča taksi prijevoznika Jadanec zapravo otkriva puno veći problem koji se jednako tiče partnera, vozača i zakonodavstva. Kako nam je ispričala nekolicina vozača i vlasnika tvrtki za taksi prijevoz, taksi tvrtke koje na svaku vožnju uzimaju proviziju od deset posto niti ne mogu platiti porez jer bi, nakon plaćenog poreza, zapravo bile u minusu.
Uzmemo li da je vozač obavio vožnju od 100 kuna, taksi tvrtka je na nju dužna platiti porez od 20 kuna. Istodobno će na toj vožnji taksi tvrtka, uzimajući deset posto, ostvariti tek deset kuna, odnosno i manje kada se zaračuna provizija platforme, Ubera ili Bolta.
Sustav je, naime, postavljen tako da taksi tvrtka na svakoj vožnji, plaća li porez, gubi novac, a svoju proviziju ne mogu povećati jer bi tada njihovim zaposlenicima, vozačima, koji zadržavaju najveći postotak jer obavljaju sav posao, to postalo neisplativo.
Što je rješenje ove neodržive situacije?
Trenutačna je zakonska regulativa, govore vlasnici taksi tvrtki, osmišljena je tako da bi svaki taksist trebao biti i vlasnik svoje taksi tvrtke. Otvaranjem paušalnog obrta vlasnik-vozač mogao bi obavljati taksi vožnje samostalno, a da godišnje ne prijeđe iznos od 300.000 kuna koji bi ga činio PDV obveznikom. Drugi je održivi scenarij, kažu, da taksi tvrtke zapošljavaju vozače na fiksnu plaću jer model u kojem vlasnik taksi tvrtke uzima 10%, taksi platforme 25%, a ostatak vozač, nije održiv. No, to bi obeshrabrilo vozače koji prema trenutačnom modelu mogu puno više zaraditi ako se uzme u obzir da ih vlasnici taksi tvrtki isplaćuju gotovinom uz utaju doprinosa i poreza.