Na većini azijskih burzi u srijedu su cijene dionica porasle, nakon oštrog pada dan prije, no burza u Šangaju i dalje je pod pritiskom zbog trgovinskih napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava nakon što je Washington najavio nove carine na uvoz kineskih proizvoda.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je jučer potonuo 2,1 posto i zaronio na najnižu razinu od početka veljače.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u plusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,6 i 1 posto. U Šangaju su, međutim, pale 0,6 posto.
Blagi oporavak većine azijskih burzi zahvaljuje se, kažu analitičari, tehničkoj korekciji nakon što su jučer cijene dionica oštro pale.
U Šangaju su, međutim, cijene dionica i dalje pod pritiskom, nakon što su jučer potonule 3,8 posto i zaronile na najniže razine u dvije godine.
Posljedica je to strahovanja ulagača od trgovinskog rata jer se tenzije između SAD-a i Kine ne smiruju nakon što je u petak Washington objavio listu na kojoj je više od 800 kineskih proizvoda, vrijednih 50 milijardi dolara, na koje će naplaćivati carinu od 25 posto, a Peking uzvratio istom mjerom.
Tenzije su dodatno porasle nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump u ponedjeljak zaprijetio novim carinama od 10 posto na uvoz 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda, a Kina najavila protumjere sličnog intenziteta.
Sinoć je Bijela kuća poručila da Peking podcjenjuje odlučnost predsjednika Trumpa da uvede nove carine.
„Ulagači se počinju plašiti da bi sva ta retorika o trgovini mogla biti i nešto više od same pregovaračke taktike”, kaže Emily Roland, direktorica u tvrtki John Hancock Investments.
Od početka svibnja te su dvije zemlje održale nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.
Ulagači se plaše da bi trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogao izazvati poremećaje u globalnoj trgovini i gospodarstvu.
A cijene su nafte jutros blago porasle. Na američkom je tržištu barel poskupio 0,4 posto, na 65,30 dolara.
No, analitičari ANZ-a upozoravaju da bi rast trgovinskih napetosti i neslaganje unutar OPEC-a uoči sastanka članica u petak mogli pritisnuti cijene 'crnog zlata'.
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,05 bodova, dok se jučer u ovo doba kretao ispod razine od 95 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti dosegnuo 110,10 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,90 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,1635 na 1,1580 dolara.
Wall Street i dalje pod pritiskom trgovinskih napetosti
Na Wall Streetu su cijene dionica pale i u utorak, treći dan zaredom, što je posljedica rasta trgovinskih napetosti nakon što je Washington zaprijetio uvođenjem dodatnih carina na kineske proizvode, a Peking najavio protumjere.
Dow Jones skliznuo je 287 bodova ili 1,15 posto, na 24.700 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,40 posto, na 2.762 boda, a Nasdaq indeks 0,28 posto, na 7.725 bodova.
Nakon jučerašnjeg pada, Dow Jones indeks izgubio je sve dobitke od početka godine.
Loše raspoloženje na najvećoj svjetskoj burzi posljedica je strahovanja ulagača od trgovinskog rata jer se tenzije između SAD-a i Kine ne smiruju nakon što je u petak Washington objavio listu na kojoj je više od 800 kineskih proizvoda, vrijednih 50 milijardi dolara, na koje će naplaćivati carinu od 25 posto, a Peking uzvratio istom mjerom.
Tenzije su dodatno porasle jer je predsjednik SAD-a Donald Trump u ponedjeljak zaprijetio novim carinama od 10 posto na uvoz 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.
Kina je poručila da će poduzeti „kvalitativne” i „kvantitativne” mjere ako Washington objavi novu listu kineskih proizvoda za carinjenje.
Od početka svibnja te su dvije zemlje održale nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.
„Ulagači se počinju plašiti da bi sva ta retorika o trgovini mogla biti i nešto više od same pregovaračke taktike”, kaže Emily Roland, direktorica u tvrtki John Hancock Investments.
Među najvećim su gubitnicama i jučer bile dionice kompanija koje najviše izvoze u Kinu. Tako su cijene proizvođača zrakoplova Boeinga i proizvođača teške mašinerije Caterpillara pale više od 3,5 posto.
Zbog toga je S&P indeks industrijskog sektora jučer bio među najvećim gubitnicima, s prosječnim padom od 2,1 posto.
Pod pritiskom je bio i sektor proizvođača čipova jer te kompanije značajne prihode ostvaruju u Kini. Indeks tog sektora izgubio je 1,2 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,36 posto, na 7.603 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,22 posto, na 12.677 bodova, a pariški CAC 1,10 posto, na 5.390 bodova.