Jedna od 16 osoba s diplomom u Hrvatskoj je bez posla, što je treći najveći udio nezaposlenih sa završenim fakultetom u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj udio nezaposlenih visokoobrazovanih osoba iznosi 5,7 posto dok je prosjek Europske unije 3,9 posto. Pritom je Hrvatska i država s jednim od najnižih udjela osoba u dobi od 25 do 64 godine koje su završile fakultet: u EU takvih je trećina (32,3 posto), a u Hrvatskoj jedva četvrtina (25,4 posto).
Drugim riječima, onih koji su završili fakultet u Hrvatskoj je razmjerno malo, no relativno visoki udio njih, unatoč tome, ne može naći posao.
Objašnjenje ovakvih pokazatelja leži u općenito visokoj stopi nezaposlenih mladih (bez obzira na obrazovnu strukturu) u državama koje imaju i najveći udio nezaposlenih s diplomama, a upravo među mladima nalazi se i najveći udio visokoobrazovanih.
Vrh rang-liste država s najvećom stopom nezaposlenosti među mladima navlas se poklapa s rang-listom država po udjelu nezaposlenosti mladih: Grčka, Španjolska, Italija, Hrvatska.
U Grčkoj je, prema podacima Eurostata, nezaposlena čak svaka osma osoba s diplomom. Istodobno, u toj je zemlji nezaposleno gotovo 40 posto svih mladih, što je dva i pol puta više od prosjeka EU. U Španjolskoj je ukupno 34 posto nezaposlenih mladih i 8,4 posto nezaposlenih s diplomom.
Slijede Italija i Hrvatska, a od Grčke i Španjolske razlikuju se po tome što imaju i relativno nizak udio visokoobrazovanih: u Grčkoj i Španjolskoj taj je udio veći od europskog prosjeka dok je u Hrvatskoj i Italiji ozbiljno ispod njega.