Odjeci konferencije

Sumina: To je ostvarivo, no tko će biti pokretač?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.11.2019. u 15:26

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.11.2019. u 15:26

Zagreb, 030317.
Tvrtka Nanobit organizirala je interni Hackathon u kojem se natjece osam timova. Djelatnici u dva dana trebaju napraviti cijelu racunalnu igru, za sto im inace treba oko godinu dana.
Na fotografiji: tim Prison Escape.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matic / CROPIX

Ilustracija

Hrvatska namjerava znatno udvostručiti izdvajanja za istraživanje i razvoj, proizlazi iz poruka koje su na konferenciji Invest EU, koju je u ponedjeljak suorganizirala Hanza Media, poslali ministri hrvatske Vlade.

Izvor novca za veća izdvajanja za istraživanje i razvoj u Vladi, čini se, vide ponajprije u fondovima EU, kao i u mogućnostima financiranja koje nude Europska investicijska banka (EIB) i ostale međunarodne financijske institucije. Svi bi ti projekti s jakom inovacijskom komponentom, uvjereni su u Vladi, Hrvatsku uskoro trebali približiti ciljanoj razini od 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koliko se na razini EU izdvaja za istraživanje i razvoj.

Daleko od granice

Mi smo, međutim, još daleko od te granice. Naime, dok su izdaci za istraživanje i razvoj u EU u 2017. godini, prema podacima eurostatističara, iznosili 2,07 posto BDP-a, u Hrvatskoj su bili samo 0,86 posto BDP-a. Drugim riječima, Europska je unija u 2017. za istraživanje i razvoj izdvojila čak 318,1 milijardi eura, a Hrvatska je tada u iste svrhe izdvojila samo 420 milijuna eura, što su samo mrvice s europskog stola izdvajanja za budućnost. Usporedbe radi, čak je i susjedna Slovenija za istraživanje i razvoj u 2017. godini izdvojila gotovo dvostruko više od Hrvatske: 801 milijun eura ili 1,86 posto svojeg BDP-a.

Manji udio BDP-a za istraživanje i razvoj od Hrvatske u EU su u 2017. imale samo Bugarska, Cipar, Malta, Latvija i Rumunjska. S druge strane, u Uniji za istraživanje i razvoj najviše izdvajaju Švedska i Austrija, prva čak 3,33 posto BDP-a, a druga 3,16 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata. S Danskom, Njemačkom, Finskom, Belgijom i Francuskom, te zemlje za istraživanje i razvoj izdvajaju više od prosjeka EU. To je i jedan od razloga zbog kojeg su među najrazvijenijim zemljama ne samo Europe nego i svijeta.

Hrvatska je specifičnost i to što država još ima glavnu riječ i u segmentu istraživanja i razvoja. U razvijenijim članicama EU, naime, u tim izdacima dominira poslovni sektor, dok je on u Hrvatskoj tek nedavno dosegnuo 50 posto ukupnih izdvajanja u te svrhe, a ostatak se odnosi na državu i visokoškolske ustanove, koje su u nas uglavnom u državnom vlasništvu.

Promjena

Ipak, promjena i kod nas ma. Primjerice, 2007. godine za istraživanje i razvoj smo, kako pokazuju podaci Eurostata, izdvojili samo 348 milijuna eura ili 0,79 posto BDP-a, a poslovni sektor u tim je izdvajanjima sudjelovao sa samo 41 posto.

EU je tada za istraživanje i razvoj izdvojio 229,6 milijardi eura ili 1,77 posto BDP-a, a tvrtke su već tada u tim izdacima sudjelovale sa 64 posto.

- Vjerujem da je ostvarivo da Hrvatska udvostruči izdvajanja za istraživanje i razvoj, no otvoreno je pitanje tko bi tu mogao biti pokretač - kaže Alan Sumina, direktor i suvlasnik Nanobita.

Dodaje kako je u hrvatskom IT sektoru nekoliko tvrtki koje puno ulažu u istraživanje i razvoj, poput Ericssona Nikole Tesle i Infobipa, no mnoge si takvo što ne mogu priuštiti. Kada je riječ o Nanobitu, naš sugovornik upozorava da je u gaming industriji teško reći što je novo, a što nije, što limitira i mogućnosti istraživanja i razvoja. Unatoč tome, i u Nanobitu smatraju da treba ulagati u istraživanje i razvoj.

Stoga su, kaže Sumina, uspostavili suradnju s FER-om, a sada su odlučili kandidirati jedan od svojih projekata za dobivanje potpora za istraživanje i razvoj.

- Svaka je igra na određeni način istraživanje i razvoj jer radiš nešto novo i još nedokazano. Puštamo ljude da šest do 12 mjeseci rade na nekom projektu i onda procjenjujemo njegov uspjeh - poručuje Sumina,

Primjer Koruške

Pesimističnije na najavljeno udvostručenje izdvajanja za istraživanje i razvoj gleda ekonomski analitičar Damir Novotny. Hrvatskoj, kaže, za nešto takvo nedostaju infrastruktura, porezne olakšice, poveznica poduzetništva i sveučilišta te kapital. Osim toga, dodaje, pitanje je koje bi tvrtke u Hrvatskoj mogle ulagati u istraživanje i razvoj jer im nedostaje novca, ali i projekata. Slično je i sa sveučilištima i institutima.

- Globalno gledano, u inovacijama je vrlo jak SAD, gdje se dogodio spoj sveučilišta, poduzetnika i kapitala, dok Europa za njim zaostaje. No, i u Europi ima dobrih primjera poticanja istraživanja i razvoja - ocjenjuje Novotny.

Kao primjer navodi austrijsku saveznu pokrajinu Korušku, koja je, sa saveznim vlastima i EU, investirala u stvaranje tehnološkog parka s oko tisuću poduzetnika. Upravo bi tu poveznicu poduzetništva i akademske zajednice, uz svesrdnu pomoć države, trebala primijeniti i Hrvatska, zaključuje Novotny.