Koncesije i polja

Struka podijeljena na pitanju ima li nafte u Dinaridima, dok AZU priprema novi natječaj

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

31.1.2019. u 17:07

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

31.1.2019. u 17:07

Pula, 210713.
Istrazivacka i busacka platforma Labin trenutno istrazuje nalaziste plina u sjevernom Jadranu 30 milja od Pule. Godisnja proizvodnja ovog polja iznosi 1,2 milijarde kubnih metara plina. Plin se na ovom lokaciji crpi od 1999. godine.
Ina i ENI (bivsi AGIP) do sada su ulozili oko milijardu dolara. Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelić / CROPIX

Ilustracija

Najava ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića da će država ponovo ponuditi naftnim kompanijama koncesije na ‘bušenja’ Jadrana i Dinarida, jučer je odlukom Vlade djelomično sprovedena u djelo.

Vlada je, naime, zadužila Agenciju za ugljikovodike (AZU) da pripremi natječaj za četiri istraživačka polja u hrvatskom dijelu Dinarida, dok je Jadran ovom prilikom zaobiđen.

Zaobiđen Jadran

Prema odluci Vlade, AZU će ponuditi istražno polje D-13 koje se najvećim dijelom proteže Karlovačkom, a manjim dijelom Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom. Iza njega slijedi polje koje se gotovo u cijelosti nalazi u Ličko-senjskoj, dok se ponuđeni prostori D-15 i D-16 uglavnom odnose na četiri dalmatinske županije. Prvo od ‘dalmatinskih’ polja obuhvaća Zadarsku, Šibensko-kninsku i dio Ličke-senjske županije, dok je drugo pretežito u Splitsko-dalmatinskoj, a manjim dijelom u Šibensko-kninskoj županiji. Nijedno polje ne zadire u Dubrovačko-neretvansku županiju koja se naslanja na Crnu Goru koja je nedavno dodijelila koncesije, ali u moru.

O tome je li ‘bušenje’ Dinarida uopće isplativo, struka se razilazi. Geolog i naftni stručnjak Srećko Leustek zaokret Vlade ocjenjuje kao ‘jeftino politikantstvo’, dok Stanko Kadija zastupa potpuno suprotan stav od Leusteka. Prije nekoliko godina, podsjeća Leustek, neslavno je završio pokušaj tadašnjeg ministra Vrdoljaka da se privuče interes kompanija za istraživanje Jadrana.

- I ono malo tvrtki koje su pokazale interes na tadašnjem natječaju su se povukle, ne započevši istraživanja na Jadranu. Ina je izvršila istraživanja na većini tih istraživačkih polja na Jadranu i u Dinaridima prije trideset i više godina. Razložno je pretpostaviti da je tada nešto perspektivno nađeno i ustanovljeno, da bi Ina krenula u daljnja istraživanja i eksploataciju. Većina stručnjaka slaže se da su perspektive za moguća nalazišta ugljikovodika u našem dijelu Jadrana slabe i nedovoljne – zaključuje Leustek, .

Nema rokova

Geolog Stanko Kadija, pak, tvrdi da nije istina da se u istraživanjima iz sedamdesetih prošlog stoljeća ništa nije našlo: - Prije svega, nije istina da se struka u Hrvatskoj slaže oko toga da su istraživanja nafte i plina na Jadranu i na Dinaridima neperspektivna. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća provodila su se istraživanja i laž je da su tada istraživanja zaustavljena jer se ništa nije našlo. Istraživanja nisu nastavljena zbog niza okolnosti, među ostalim, nedostatka kapitala, 'komadanja' negdašnjeg Ina Naftaplina i prodaja Ine Mađarima – upozorava Kadija, iza kojeg je dugogodišnje profesionalno iskustvo u istraživanjima nafte i plina.

Ali, podaci koje je Naftaplin prikupio su ostali, zašto se nitko ne pita gdje su? A ako su raspoloživi, zašto ih nitko ne uzme, zašto o njima ne konzultira stručnjake?, pita se Kadija.

U Vladinoj odluci ne navode se rokovi u kojima AZU treba raspisati natječaj za koncesije u Dinaridima, kao ni iznosi koje će koncesionari plaćati za dozvole istraživanja i korištenja eventualnih nalazišta nafte i plina.