Novi ministar gospodarstva

Stručnjaci kritični prema najavi Horvata: Manje kamate za poduzetnike su put u propast!

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.5.2018. u 13:33

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.5.2018. u 13:33

Zagreb, 290816.
Ministarstvo poduzetnistva i obrta.
Ministar poduzetnistva i obrta Darko Horvat zajedno s poduzetnicima, korisnicima bespovratnih potpora, predstavio je projekte i dodijelio odluke o financiranju projekata koji su ispunili uvjete javnih poziva Ministarstva poduzetnistva i obrta.
Na fotografiji: Darko Horvat.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / Hanza Media

Ideje Darka Horvata nisu naišle na plodno tlo kod ekonomskih analitičara

Najave rješenja za neke od ključnih hrvatskih problema koje je Darko Horvat, izgledni budući ministar gospodarstva, iznio u intervjuu za Večernji list, nisu, čini se, pale na plodno tlo u stručnim krugovima. Pritom ekonomisti kao najsporniju predloženu mjeru o kojoj govori nasljednik Martine Dalić u ministarskoj fotelji navode prijedlog smanjenja kamata za kreditiranje poduzetnika na razinu od samo jedan posto, pri čemu bi jedno od oruđa trebala biti i Hrvatska poštanska banka (HPB), poslovna banka u državnom vlasništvu.

- Hrvatski poduzetnici ne zavređuju maltretiranje s kamatama od pet, šest ili sedam posto, zato što je to već početak nekonkurentnosti jer su njihovi konkurenti i u Hrvatskoj, koji su u stranom vlasništvu, i u zemljama u okruženju već u startu s kreditima u prednosti. Nama HBOR ne treba kao posrednik u kreditiranju, nego kao direktni kreditor, i to s kamatom koja će biti na razini jedan posto. Isto tako, i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i HPB - poručio je Horvat u intervjuu.

'HPB je komercijalna banka!'

I dok se oko eventualne promjene uloge HBOR-a i HAMAG-a ne lome toliko koplja ekonomista, naši su sugovornici jedinstveni u stavu da država, bez obzira na to što drži većinu dionica HPB-a, ne može prisiljavati HPB na radikalno rezanje kamata. HPB je, ističu, poslovna banka, a ne ekspozitura države, i mora djelovati sukladno uvjetima koji vladaju na tržištu. U protivnom, alternativa joj je propast.

- Ako država na 10-godišnje obveznice plaća kamatnu stopu od 2,2 posto kada pribavlja novac, kako onda može natjerati državne banke da odobravaju kredite po jedan posto, a da ih ne natjera u gubitak i kasnije sanaciju novcem poreznih obveznika? Podsjećam da je HPB jedina banka koju je u ovom stoljeću trebalo sanirati, i to nekoliko puta - kaže Velimir Šonje iz Arhivanalitike.

Dodaje kako cijena duga danas ne predstavlja problem: na tržištu je dovoljno poticaja i subvencija, a kamatne stope se ionako kreću silaznom putanjom. Korporativni sektor, naglašava Šonje, ne treba jačati tako da ga se tjera u dodatno zaduživanje, već poduzeća treba kapitalno jačati.

- Hrvatsko gospodarstvo treba vlasnički kapital, a dug će prirodno slijediti rizični kapital, i to je smjer u kojem bi novi ministar trebao razmišljati - smatra Šonje.

I Damir Novotny, ekonomski analitičar, upozorava da HPB, bez obzira na to što joj je država većinski vlasnik, ne može provoditi politiku smanjivanja kamata dekretom.

- HPB je komercijalna banka i mora se na tržištu ponašati kao i druge banke. Politički pritisak na HPB danas više nije moguć - smatra Novotny.

Ni ekonomist Đuro Njavro ne vjeruje u državnu intervenciju u kamatne stope HPB-a. K tome, upozorava Njavro, HPB je premala banka da bi značajnije mogla utjecati na visinu kamata na hrvatskom tržištu. Ako Vlada želi niže kamatne stope na kredite koje banke odobravaju poduzetnicima, onda bi prije svega trebala pokucati na vrata HNB-a, jer središnja banka može utjecati na kamatne stope, a ne na vrata pojedinih poslovnih banaka, čak ni ako su one u vlasništvu države - kaže Njavro.

Horvat o realnom sektoru

Nešto je manje nedoumica oko Horvatovih izjava u slučaju HBOR-a. Naime, dio ekonomista je i dosad upozoravao da bi HBOR trebao nuditi i usluge koje u svijetu nude private equity i venture capital fondovi, a koji omogućuju financiranje kroz jačanje kapitalne baze poduzeća. Neki od takvih oblika financiranja u Hrvatskoj, doduše, postoje, ali jako su slabo razvijeni, što nesumnjivo koči razvoj poduzetništva. I iz samog su HBOR-a, uostalom, nedavno najavili da bi uskoro mogli pokrenuti prvi pravi venture capital fond u Hrvatskoj.

Horvat se u intervjuu pozabavio i realnim sektorom. Osim Agrokora, kao dva najveća izazova naveo je Petrokemiju i Inu. Kada je riječ o Petrokemiji, Horvat smatra da je za tog gubitaša potrebno pronaći strateškog partnera, kako bi se financiranje kutinskog giganta maklo s državnih jasla. Donekle je slična situacija i s Inom. Horvat ocjenjuje da bi i Ina, baš kao što to rade i Plinacro, HEP i Janaf, trebala skrojiti razvojni plan za pet ili 10 godina, koji bi potom amenovala HERA. Mogućnost donošenja “Inine petoljetke” nije sporna ekonomistima.

- Svaka značajnija kompanija donose slične strateške planove. Takav plan ima i MOL - podsjeća Novotny.

- Ako je Horvat time želio reći da Ina nije podružnica MOL-a i to pokazati kroz donošenje plana razvoja, onda je to u redu - zaključuje Njavro.

U Ini nisu željeli komentirati istup budućeg ministra. Ipak, sugovornici iz te kompanije kažu da je Ina imala ranije, a ima i danas, jasnu strategiju koja je u skladu s interesom svih njenih dioničara i u skladu sa zakonima.