20 godina kasnije

Što se promijenilo u Hrvatskoj od prvog polufinala Vatrenih? Benzin je koštao 3,8 kn...

Kad smo prvi put igrali u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva, država je izgledala nešto drukčije...
Slavlje navijača 1998., Luka Modrić, cijene benzina krajem 90-ih godina i slavlje navijača 2018.
 NOAA / Damjan Tadić / Tom Dubravec / Boris Hnatjuk / Reuters / Hanza Media

Kad je hrvatska nogometna reprezentacija prvi put igrala u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva, u Hrvatskoj je živjelo najmanje 400.000 ljudi više nego danas, umirovljenika je bilo 300.000 manje, prosječna plaća iznosila je 2649 kuna.

Povlastica

Kupovali su se Opeli i litra benzina koštala je manje od 4 kune. Mobitel je imao tek svaki 13. stanovnik, a internet je bio povlastica za rijetke. Fakultet je završavalo dvostruko manje mladih nego danas. Slušao se “Apokalipso” Darka Rundeka, a u kinima je najpopularniji domaći film bio “Tri muškarca Melite Žganjer”. U međuvremenu, preživjeli smo dugu i iscrpljujuću krizu i dočekali ulazak u Europsku uniju. U odnosu na 1998. godinu, u kojoj su posljedice rata još bile svježe, životni je standard nesumnjivo narastao - troškovi života porasli su oko 50 posto, a plaća se više nego udvostručila, broj registriranih osobnih automobila narastao je za gotovo 70 posto.

No, standard je rastao bitno sporije nego na zapadu. Od ulaska u EU 2013. godine, otvaranje granica u potrazi za boljim životom iskoristilo je, procjenjuje se, 250.000 hrvatskih građana. Svake se godine rađalo sve manje djece pa je, što iseljavanjem, što prirodnim putem, Hrvatska u tih 20 godina izgubila najmanje 400.000 stanovnika: procjene stručnjaka govore o minimalno pola milijuna. Paralelno, hrvatsko je stanovništvo starilo: prosječni stanovnik Hrvatske 1998. imao je 38 godina, a danas čak pet godina više.

Zaposlenih je bilo pola milijuna više od broja umirovljenika - na jednog umirovljenika dolazio je 1,54 radnik i smatrali smo da je stanje alarmantno te najavljivali da će se mirovinski sustav urušiti. Danas na jednog umirovljenika dolazi 1,2 radnika, a tijekom krize i prije masovnog iseljavanja odnos je bio 1:1,1.

Brakovi

Brak je imao daleko čvršći status nego danas, izvanbračne zajednice bile su gotovo uvijek predbračne, odnosno one koje su u pravilu završavale brakom. Od tada, broj sklopljenih brakova na godišnjoj razini pao je za gotovo 20 posto, sve veći broj mladih trajno živi nevjenčano, a broj razvoda se gotovo udvostručio. Posljedično, udvostručio se i udio izvanbračne djece - gotovo svako peto dijete u Hrvatskoj se rađa izvan braka. Internet ima više od tri četvrtine kućanstava i teško je zamisliti život bez njega. Mobitela pak ima znatno više nego stanovnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:57