Sjećate li se projekta “Marjan 2020.: brdo prošlosti, oaza budućnosti?” Da, to je onaj kojim se hvalio savjetnik gradonačelnika Krešimir Budiša, u sklopu kojeg će Europska unija uložiti 14 milijuna, a ukupno će koštati 26 milijuna kuna.
Projekt je izazvao kontroverze oko nekih pitanje pa su neke stavke povučene, poput adrenalinskog parka, ali se realizacija poprilično otegla.
Naime, do kraja prošle godine većina radnji je trebala biti barem pokrenuta, pa tako i rekonstrukcija promatračnice na Sedlu. No, tek sada je Grad raspisao proceduru prethodnog savjetovanja s gospodarskim subjektima za rekonstrukciju postojeće promatračnice. Ta procedura traje do utorka, ali dozvole za gradnju još nema, mada je prema hodogramu projekta trebala biti izdana još prošlog ljeta, piše Slobodna Dalmacija.
Odužilo se
- Postupak je na eDozvoli, što je nova procedura na koju se učimo mi i referenti, pa to malo duže traje, ali ne očekujem da će biti problema jer smo usuglašeni s uvjetima javno-pravnih tijela - kazao nam je arhitekt Emil Šverko.
Rekonstrukcija osmatračnice koštala bi 4,7 milijuna kuna i najskuplji je dio ovog EU projekta. U “Prijavnom obrascu B iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Marjan 2020.” stoji da će se imovinsko pravni odnosi riješiti do lipnja 2018. godine. Nešto od toga je riješeno, pa je tako na Grad Split upisana katastarska čestica na kojoj se namjerava izvesti rekonstrukcija promatračnice, koja je donedavno pogreškom administracije bila uknjižena na “Konstruktor”, o čemu smo već pisali.
Ilustracija
No, u Društvu Marjan smatraju da imovinsko pravni odnosi nisu riješeni. Naime, napominju da je parcela na kojoj se namjerava utrošiti 4,7 milijuna kuna predmet spora između Grada i Republike Hrvatske, s obzirom na to da DORH potražuje od gradonačelnika Andre Krstulovića Opare da tabularnom izjavom preda više od milijun četvornih metara, uključujući i navedenu parcelu, u vlasnost države. Ali, to nije sve.
- Postojeća promatračnica nije upisana ni u Katastar ni u zemljišne knjige, tako da ne znam kako bez formiranja građevinske parcele misle izdati dozvolu za rekonstrukciju - pita se predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić.
Neusklađenost
Stvar izgleda lako rješiva, no je li baš tako? Naime, prema Rješenju o zaštiti Kulturnog krajolika poluotoka Marjan nije dozvoljeno osnivati nove građevinske čestice. No, ni to nije sve. Naime, prema identifikaciji dobivenoj od katastra, katastarska čestica 5347, na kojoj se planira rekonstrukcija, nije usklađena sa zemljišnim knjigama.
Dapače, riječ je o vrlo neobičnom slučaju. Katastarska čestica 5347 o kojoj je riječ ima nešto više od 27 tisuća kvadrata. Ona se prostire na dvije z.k. čestice koje su daleko veće od nje i zajedno imaju oko 450 tisuća kvadrata.
Zanimljivo je da su javno-pravna tijela dala suglasnosti za projekt, ali su u svojim potvrdama projekta pogriješila u “detaljima”.
Tako je Županija suglasna sa zahtjevom Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan da se izda građevinska dozvola, ali je izdala potvrdu za pogrešnu katastarsku česticu!
Ni splitski konzervatori nisu bili pažljiviji - pročelnik dr. Radoslav Bužančić dao je odobrenje, ali se pozvao na rješenje o zaštiti koje više nije na snazi. Naveo je da je projekt u skladu s rješenjem o zaštiti Marjana, ali je izabrao “pogrešnu godinu” i datum. Naime, spominje kolovoz 2013., a preventivna zaštita više ne postoji na Marjanu, jer je 2014. u listopadu stavljena trajna zaštita.