Ministar gospodarstva Darko Horvat jučer je u Karlovcu ustvrdio da je DORH nakon informacija koje mu je dostavila Vlada pokrenuo izvide u Uljaniku, čiji je račun blokiran od ponedjeljka poslijepodne.
- U razgovoru s glavnim državnim odvjetnikom pokrenuli smo određene aktivnosti, nisam taj koji bi trebao raditi nadzor, nisam policajac ni Državno odvjetništvo. Ovisno o tome kakve ćemo informacije dobiti od DORH-a i policije, donijet ćemo odluke o tome kako dalje - rekao je Horvat, dodajući da će sudbina Uljanika biti poznata u sljedećih nekoliko dana, ciljajući na dolazak europske povjerenice Margrethe Vestager u Zagreb. Pritom je istaknuo i da su na četiri broda koja su otkazana u Uljaniku 1. rujna, obveze koje je Uljanik Grupa kao avans uzela na razini od 30 milijuna eura.
- U ovom trenutku, za razliku od nekih koji mudro šute i spavaju zimski san i prespavali su ga proteklih pet godina, hrvatska Vlada pokušava barem za dva od četiri broda skinuti to opterećenje i osigurati kontinuitet i isporuku ta dva broda. Dakle 23,6 milijuna eura i 4,6 milijuna eura koji nekako stoje kao teret Vladi na ova dva broda, pokušat ćemo s vlasnicima anulirati i ta dva broda dovršiti, a dva broda za koja su uzeta jamstva, 734 i 735 (preostala dva broda 524 i 525 - op. a.) i koja su negdje na razini pet milijuna eura, Uljanik Grupa jednog će dana morati vratiti - istaknuo je Horvat. Ipak, dođe li do kraha Uljanika, Vlada će i te obveze morati preuzeti na sebe. Kako doznajemo, u Vladi trenutačno analiziraju četiri moguća ishoda i sudbinu Uljanik Grupe, s tim da bi na Markovu trgu najviše bili zadovoljni s novim jakim strateškim partnerom. U nastavku donosimo razradu ta četiri scenarija:
1. Kao što smo prethodno pisali, Vlada je, nezadovoljna nedovoljno aktivnim učešćem potencijalnog strateškog investitora, tvrtke Kermas Energy u vlasništvu Danka Končara, počela potragu za novim investitorom. Stoga su kontaktirali resorne ministre gospodarstva u Njemačkoj i Kini, a prema dostupnim informacijama, neki veliki brodograđevni investitori iz Kine nisu rekli ni “da” ni “ne” Vladinoj “ponudi”, tako da na Markovu trgu još živi nada da će možda netko iz Kine spasiti Uljanik Grupu, kojoj treba minimalno 100 milijuna eura gotovog novca da preživi krizu likvidnosti.
2. Drugi scenarij, vrlo izgledan, jest predstečajna nagodba Uljanik Grupe, s tim da u Vladi još analiziraju pravne i ekonomske aspekte tog modela. No, ono što bi se u tom slučaju, napominju, moglo očekivati, jest odvajanje brodogradilišta Uljanik i 3. maja. Pritom bi u mnogo boljoj situaciji za preživljavanje bio 3. maj, jer ima bolju bilancu i manji gubitak od Uljanika, a ima i tri broda kanadskog investitora u knjizi narudžbe, što mu, uz trenutačne poslove koje obavlja, omogućuje dvije godine prihoda i poslovanja. Uz to, taj plan podrazumijeva i da bi Uljanik vratio 3. maju više od pola milijarde kuna kredita i pozajmica. Taj scenarij, dakle, ostavlja u životu 3. maj, a brodogradilište Uljanik bi se vrlo teško izvuklo od likvidacije. U najboljem slučaju u tom bi scenariju od 4500 radnika ostalo raditi od 2000 do 2500 radnika.
3. Ovaj scenarij pretpostavlja da bi sadašnji program restrukturiranja Uljanik Grupe s Kermas Energyjem ipak dobio zeleno svjetlo od Europske komisije, s tim da bi se vjerojatno, zbog otkazanih ugovora za gradnju brodova, smanjilo prvotno učešće i Vlade i strateškog partnera. Međutim, smatraju u Vladi, taj bi program restrukturiranja trebao biti vjerojatno dorađen tako da Kermas Energy pojača svoje učešće u drugom dijelu restrukturiranja. To će umnogome ovisiti i o tome kako će EK reagirati prema tom dijelu programa, u kojem država daje jamstvo za kredit od 200 milijuna eura Kermas Energy.
4. Na zadnjem mjestu, ne slučajno, jest scenarij koji znači brzi stečaj s restrukturiranjem Uljanik Grupe, u kojem opet mnogo veću šansu za preživljavanjem ima 3. maj nego brodogradilište Uljanik. To bi pravno i ekonomski bio najčistiji model, u kojem se država uopće ne bi “petljala” u stečajni proces, pa bi brodogradnja u Rijeci i/ili Puli opstala jedino ako bi se stečaj proveo brzo i kvalitetno i ako bi se našao netko tko bi kupio 3. maj ili brodogradilište Uljanik u stečaju ili makar dobio njihove koncesije za brodogradnju.
Više od 250 radnika napustilo Uljanik i 3. maj u dva mjeseca
Nekoliko dana nakon općih štrajkova, Uljanik Grupa tone u nove probleme. U ponedjeljak je DORH u Upravu pulskog škvera poslao policiju u izvide. Također, račun je škvera ponovno blokiran, što je Uprava Uljanika izvijestila na Zagrebačkoj burzi, iako nisu dali pojašnjenje tko ih je blokirao. Neslužbeno saznajemo da su to HEP te tvrtke koje su Uljaniku prodavale alat, plin, iznajmljivale opremu i radnu snagu.
Nimalo sjajna slika kojoj se pridružuju i brojke da je u prvom polugodištu Uljanik Grupu koja je zapošljavala oko 4500 ljudi u Puli i Rijeci napustilo oko 250 radnika, a da je samo u srpnju i kolovozu otišlo oko 160 ljudi. U Uljaniku je taj odlazak zaustavljen prekidom štrajka te dobivanjem plaće. Naime, većina je iskoristila priliku za vrijeme štrajka da kaže Uljaniku zbogom jer je poslodavac kršio odredbe kolektivnog ugovora pa tada nisu morali plaćati odštete za svoje edukacije i certifikate koje im je platilo brodogradilište, a koštali su oko tri tisuće eura.
- Samo u kolovozu iz cijele je grupe otišlo oko 150 radnika, a većina njih je otišla u Italiju ili Njemačku - kaže Marko Alviž iz Stožera za zaštitu Uljanika.
Kaže i da su se sada radnici zapeli da dovrše dva broda koja bi trebala biti isporučena do kraja godine. Alviž velike nade polaže upravo u te poslove te program restrukturiranja u kojem vide spas njihovih radnih mjesta.
- Ako nam odustanu naručitelji ta dva broda, onda smo zaglavili - kaže Alviž.
Za razliku od pulskog, riječkom škveru nedostaje materijala za gradnju, ističe sindikalac Juraj Šoljić koji je ogorčen što je brodovlasnik otkazao četiri broda. Predstavnici radnika 3. maja, na čelu s Predragom Kneževićem, šefom kriznog stožera za obranu brodogradilišta, jučer su se sastali s Upravom 3. maja, a nakon sastanka poručili su da ustraju u svojim zahtjevima za povratom 500 milijuna kuna teške pozajmice Uljaniku i odvajanjem od Uljanik Grupe. Traže i hitno formiranje krizne uprave u 3. maju. (Barbara Ban, Luka Benčić)
Nova skupština dioničara zakazana za 16. listopada
Uprava Uljanika sazvala je za 16. listopada glavnu skupštinu dioničara, nakon što 31. kolovoza skupština nije održana zbog nedostatka kvoruma, a na skupštini će se odlučivati o pokriću gubitaka i izmjeni ranije odluke o povećanju temeljnog kapitala.
Uprava Uljanika d.d. poziva dioničare na skupštinu, na kojoj će razmotriti izvješće Nadzornog odbora o vođenju poslova kompanije u 2017. i stav o predloženim odlukama u postupku povećanja temeljnog kapitala, te izvješće Uprave o stanju i poslovanju kompanije u 2017.
Između ostaloga, dioničari bi trebali donijeti odluku o pokriću i prijenosu gubitaka. Lani je Uljanik d.d. završio poslovanje s gubitkom od 1,25 milijardi kuna.
Predlaže se da se taj gubitak pokrije s 33,96 milijuna kuna iz ostalih rezervi, s 216,56 milijuna kuna iz kapitalnih rezervi, dok bi ostatak od gotovo 996 milijuna kuna ostao nepokriven i prenesen u iduću godinu.
Konsolidirani gubitak Uljanik grupe u 2017. iznosio je 1,82 milijardi kuna.
Uz odluku o davanju razrješnice Upravi i NO-u za poslovnu 2017., dioničarima se predlaže da se za nove članove NO izaberu Slobodan Kapor, Nenad Kapuralin, Ivica Mikelić, Ivan Radešić i Saša Španić.
Predložena je i odluka da se nagradi rad članova Nadzornog odbora, i to predsjednika u mjesečnom iznosu u visini prosječne neto plaće u Hrvatskoj u prethodnom mjesecu, a članove u visini 75 posto.
Također, predlaže se i izmjena odluke o povećanju temeljnog kapitala ulozima u novcu, donesena u veljači ove godine. (H)