Eurostat je objavio zgodne grafičke prikaze o razini cijena u zemljama EU te na Islandu i u Norveškoj. Razlike među zemljama su vrlo velike, što je i očekivano s obzirom na to da se članice EU nalaze na različitim razinama gospodarskog razvoja - znamo da viša razina razvoja sa sobom nosi i više cijene.
Tako je u 2017. razina cijena (ukupno sva dobra i usluge) bila najviša u Danskoj i Luksemburgu (41% iznad prosjeka EU), dok je istodobno najniža bila u Bugarskoj (56% ispod prosjeka EU); drugim riječima, život u Danskoj nominalno je 3,2 puta skuplji od onoga u Bugarskoj.
No, prosječna mjesečna neto plaća u Bugarskoj je 450 eura, a u Danskoj 3270 eura ili 7,2 puta više; očigledno je kako je životni standard u Danskoj viši jer su razlike plaća znatno veće od razlika u razini cijena.
Životni standard
Različita razina cijena, tj. “skupoća življenja” u pojedinoj zemlji glavni je razlog što se u međunarodnoj usporedbi životnog standarda pokazatelji prilagođavaju na famozni PPP - paritet kupovne moći (eng. Purchasing Power Parity). Jedino usporedbom tako prilagođenih pokazatelja (primjerice, GDP per capita PPP) možemo dobiti približnu relativnu (realnu) razliku u životnom standardu između dvije zemlje. No, ovaj put ćemo se baviti samo cijenama, i to prvenstveno onima u Hrvatskoj u usporedbi s drugim članicama EU.
Na grafu 1 možemo vidjeti kako je ukupna razina cijena u Hrvatskoj, koja uključuje sva dobra i usluge, na 63,7% prosjeka EU.
Prije 18 godina cijene u Hrvatskoj su bile na nešto nižih 57,8% prosjeka EU, no tada je čak devet zemalja imalo nižu razinu cijena od RH. Danas, pak, nižu razinu cijena ima samo pet zemalja EU: Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska.
Uočava se i blagi trend konvergencije cijena, tj. danas su razlike između zemalja EU ipak nešto manje nego što su bile 2000. godine. To je u uskoj vezi s činjenicom da su nove, slabije razvijene članice u prosjeku ostvarivale (i dalje ostvaruju) više stope gospodarskog rasta od zemalja Stare Europe, što znači da dolazi i do stvarne konvergencije životnog standarda među članicama EU (ipak, razlike su još uvijek vrlo velike).
Indekse cijena možemo uspoređivati i za 11 glavnih potkategorija roba i usluga:
- hrana i bezalkoholna pića
- alkoholna pića i duhan
- odjeća i obuća
- stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva
- pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva
- zdravlje
- prijevoz
- komunikacija
- rekreacija i kultura
- obrazovanje
- restorani i hoteli
Na grafu 2 možemo vidjeti kako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj na znatno višoj razini nego što bi bilo očekivano s obzirom na stupanj razvijenosti: gotovo smo u prosjeku EU. Čak 12 zemalja članica ima niže cijene hrane i pića. Hrvatska s 96,5% prosjeka EU znatno odstupa od cijena u Poljskoj (65%) ili Rumunjskoj (62,2%).
U kontekstu relativne skupoće hrane u Hrvatskoj može se iznijeti argument u korist mjere iz aktualnog paketa predloženih poreznih izmjena: snižavanje stope PDV-a, tj. primjena međustope od 13% na meso, ribu, voće i povrće. Može se očekivati da će time doći do korekcija cijena hrane na niže, iako ne nužno “1 za 1”. Ipak, važno je imati na umu da diferencirane porezne stope u pravilu nisu najsretnije rješenje.
Zatim imamo kategoriju Alkohol i duhan. Hrvatske su cijene na 73,3% prosjeka EU. U samo šest zemalja cijene alkohola i duhana niže su nego u Hrvatskoj.
Stopa PDV-a
U kategoriji Odjeće i obuće cijene u Hrvatskoj su na 99,3% prosjeka EU te čak 12 zemalja ima niže cijene u toj kategoriji. Postavlja se pitanje je li opravdano da, zbog relativne skupoće, i na odjeću i obuću uvedemo nižu međustopu PDV-a? Velimir Šonje je nedavno napisao: ”Kada se postavi pitanje koja bi sve dobra i usluge trebalo oporezovati nižom stopom, nakon nekog vremena doći će se do zaključka - sve. Problem diferenciranih stopa PDV-a ekonomski i etički nije rješiv. Zbog toga je najbolje imati jednu stopu PDV-a (što ujedno jako pojeftinjuje poreznu administraciju), a onda iz izdašnije prikupljenih sredstava subvencijama pomagati stvarno potrebite”.
Cijene stanovanja (koja uključuje vodu, električnu energiju, plin i ostala goriva) na osjetno su nižoj razini od prosjeka EU: sa samo 41,9% prosjeka Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s najnižim troškovima stanovanja.
U kategoriji Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva cijene u Hrvatskoj su na 80,9% prosjeka EU; samo pet zemalja ima niže cijene u toj kategoriji.
Cijene u kategoriji Zdravlje su na 53% prosjeka EU. Iako gotovo upola niže od prosjeka, osam zemalja EU ima niže cijene u toj kategoriji od onih u Hrvatskoj.
Kategorija Prijevoz, koja uključuje gorivo, kupnju osobnih vozila, održavanje i popravak motornih vozila te usluge prijevoza, u Hrvatskoj je na 84,6% prosjeka EU. Cijene su relativno visoke (devet zemalja ima niže) zbog očito (pre)visokih trošarina na vozila i gorivo.
U kategoriji Komunikacija cijene u Hrvatskoj su na visokih 90,6% prosjeka EU. Niže cijene ima 11 zemalja, a u najjeftinijoj Poljskoj cijene su čak upola niže od onih u Hrvatskoj.
Cijene u turizmu
Rekreacija i kultura je na 73,4% prosjeka EU (šest zemalja ima niže cijene), dok su cijene u kategoriji Obrazovanje na 51,9% prosjeka EU (sedam zemalja ima niže cijene od hrvatskih).
Za kraj smo ostavili kategoriju o kojoj se posljednjih tjedana ponovno vodilo dosta rasprave u hrvatskoj javnosti: Restorani i hoteli. Na grafu 3 možemo vidjeti kako su cijene restorana i hotela u Hrvatskoj na 73,2% prosjeka EU te da samo pet zemalja ima niže cijene.
Dakle, ne samo da u Hrvatskoj ne možemo govoriti o generalno neprimjereno visokim cijenama u restoranima i hotelima (govorimo o prosjeku, pojedinačnih “ispada” uvijek ima), nego je u posljednjih 15 godina i dinamika njihova rasta u Hrvatskoj bila niža nego u drugim zemljama.
Tako su 2003. cijene u restoranima i hotelima u Hrvatskoj bile na 76,8% prosjeka EU, a čak 11 zemalja imalo je niže cijene; danas su, ponovimo, cijene na 73% prosjeka EU i samo pet zemalja ima niže cijene u restoranima i hotelima.
Iako nam se ponekad može činiti da cijene u turizmu rastu prebrzo, tek u usporedbi s drugim zemljama možemo dobiti širu, potpunu sliku.