Slobodna trgovina

Srbija sklapa novi sporazum s Euroazijskom unijom, koji otvara priliku i našim tvrtkama

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.9.2019. u 12:35

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.9.2019. u 12:35

Bajakovo, 230915.
Za sav promet zatvoren je granicni prijelaz Bajakovo izmedju Hrvatske i Srbije.
Na fotografiji: kolona kamiona na autocesti prema granici sa Srbijom.
Foto: Vlado Kos / Cropix
CROPIX

Rasim Ljajić, potpredsjednik srbijanske vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija (u krugu)

Nova runda trgovinskog zbližavanja Beograda i Moskve velika je prilika i za hrvatske tvrtke koje posluju na srbijanskom tržištu, a koje bi im moglo poslužiti kao odskočna daska za nastup na 180-milijunskom tržištu Euroazijske ekonomske unije (EAEU), trgovinskog bloka koji čine Rusija, Bjelorusija, Armenija, Kazahstan i Kirgistan.

Naime, predstavnici Srbije trebali bi 25. listopada u Moskvi potpisati novi ugovor o slobodnoj trgovini s članicama EAEU. Informacija je to koju nam je potvrdio Rasim Ljajić, potpredsjednik srbijanske vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija. Ljajić je pritom demantirao informacije koje su se pojavile u hrvatskim medijima, a prema kojima Srbija postaje članicom EAEU.

- Nema to nikakve veze s članstvom u Euroazijskoj uniji, potpisujemo klasičan ugovor o slobodnoj trgovini, kakav smo i dosad imali s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom. EAEU se u međuvremenu proširio na Armeniju i Kirgistan i odlučio je ujednačiti ugovore o slobodnoj trgovini s trećim zemljama, među kojima je i Srbija.

Stoga smo s njima ispregovarali novi ugovor o slobodnoj trgovini, kojim smo malo čak i proširili slobodan pristup za dio proizvoda iz Srbije na tom tržištu - objasnio je Ljajić za Jutarnji list.

Beograd, 291010.
Rasim Ljajic ministar rada i socijalne politike i Nacionalnog savjeta za suradnju s Haskim sudom.
Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / HANZA MEDIA

Rasim Ljajić

 

Dodao je kako se novi, povoljniji pristup tržištu EAEU odnosi na sve vrste voćne rakije, zatim na ovčji, kozji i dio kravljeg sira, kao i na cigarete i vinjak do određene kvote. Za te je proizvode Beograd ispregovarao bescarinski pristup tržištu EAEU. Slično je, doduše, pokušao ispregovarati i za automobile iz Kragujevca, no to mu ipak nije pošlo za rukom.

Ljajić je još jednom naglasio da cilj Srbije ostaje punopravno članstvo u EU, o čemu Beograd, uostalom, već i pregovara. No, do ulaska u EU, Srbija može samostalno liberalizirati trgovinu s trećim zemljama. Ipak, kao i u slučaju Hrvatske, koja je 2013. godine morala izaći iz Cefte kako bi pristupila EU, tako će i Srbija u trenutku ulaska u EU morati otkazati ugovore o slobodnoj trgovini s trećim zemljama koji nisu u skladu s propisima EU, povlači Ljajić usporedbu s Hrvatskom. Do tada, na snazi ostaju postojeći ugovori o slobodnoj trgovini, pa tako Srbija ostaje članicom Cefte, a njezina trgovina s EU, pa tako i s Hrvatskom, i dalje će biti određena Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je Beograd sklopio s Bruxellesom.

- Mi ni na koji način ne želimo ugroziti trgovinu s EU, koja čini 65 posto naše robne razmjene sa svijetom. Jednako tako, ne želimo ugroziti ni trgovinu s regijom, koja čini 11 posto naše robne razmjene - naglašava Ljajić te dodaje kako trgovina s Rusijom ima udio od samo sedam posto u srbijanskoj robnoj razmjeni sa svijetom dok su udjeli, primjerice, Armenije i Kazahstana zanemarivi.

Drugim riječima, za hrvatske se izvoznike jačanjem trgovinskih odnosa Srbije s Euroazijskom unijom ništa mijenja. No, moglo bi se promijeniti za hrvatske tvrtke koje imaju proizvodnju u Srbiji: njima bi novi trgovinski ugovor Srbije i EAEU mogao dodatno otvoriti vrata ruskog i drugih euroazijskih tržišta.

- Hrvatskim tvrtkama u Srbiji to može otvoriti čak i nove mogućnosti. Za nas je taj ugovor s EAEU bitan i zato što nas bolje pozicionira u očima ulagača, kojima se tako dodatno otvara rusko i druga euroazijska tržišta - poručuje Ljajić.

Slične poruke dolaze i iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), iz koje također naglašavaju da novim sporazumom Srbija ne postaje dio Euroazijske unije, nego samo s tim blokom, koji je ujedno i carinska unija, sklapa novi ugovor o slobodnoj trgovini.

Bajakovo, 230915.
Za sav promet zatvoren je granicni prijelaz Bajakovo izmedju Hrvatske i Srbije.
Na fotografiji: kolona kamiona na autocesti prema granici sa Srbijom.
Foto: Vlado Kos / Cropix
Vlado Kos / CROPIX

Arhiva: granični prijelaz Bajakovo i kolona kamiona na autocesti prema granici sa Srbijom

 

- Novost najavljenog sporazuma je da će njegovim stupanjem na snagu Srbija dobiti mogućnost bescarinskog izvoza za više od 99 posto proizvoda, a ne 95 posto, kako je bilo određeno prethodnim sporazumom. Također, novim sporazumom o slobodnoj trgovini između Srbije i EAEU omogućuje se i izvoz nekih proizvoda koji dosad nisu bili obuhvaćeni slobodnom trgovinom, dok su svježe meso, automobili i šećer zasad izuzeti od oslobođenja carine - kažu u HGK.

Dodaju kako se potpisivanje novog sporazuma može odraziti i na poslovanje hrvatskih tvrtki koje posluju na srbijanskom tržištu, ali isključivo na one koje u toj zemlji imaju svoju proizvodnju. Takvih je desetak, a Srbiju koriste i kao platformu za plasman svojih proizvoda na tržišta Cefte i drugih zemalja.

- Ovaj sporazum omogućuje plasiranje njihovih proizvoda na tržište Euroazijske unije po povoljnijim uvjetima - ocjenjuju u Komori.

Toga su, čini se, svjesni i u hrvatskim tvrtkama koje u Srbiji imaju proizvodnju. U većini tvrtki s čijim smo predstavnicima razgovarali kažu nam da još čekaju detalje novog ugovora o slobodnoj trgovini kako bi mogli donositi procjene. Ipak, u nekima od njih ne odbacuju ni mogućnost iskoraka li jačanja svoje prisutnosti na ruskom i drugim euroazijskim tržištima, što će im ovaj sporazum omogućiti. No, u dijelu hrvatskih kompanija kažu da od novog sporazuma nemaju velika očekivanja.

- Atlantic Grupa je u Srbiji vlasnik kompanija Soko Štark, Grand prom i Atlantic Brands te zapošljava na tom tržištu oko 2500 ljudi. S našim članicama u Srbiji ostvarujemo izvoz prema zemljama EAEU, no ne očekujemo da će najavljeni sporazum imati utjecaja na naše poslovanje. Srbija je, naime, već otprije imala sporazume s Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom, a Armenija i Kirgistan predstavljaju minoran postotak prometa - rekli su nam u Atlantic Grupi Emila Tedeschija.

U Nexe Grupi također navode kako ne očekuju da će se novi trgovinski sporazum Srbije s EAEU odraziti na njihovo poslovanje.

“Nexe Grupa u ima tvornice crijepa, opeke i keramičkih pločica, kao i proizvodnju betona. Na tržišta EAEU ne isporučujemo proizvode iz Srbije”, zaključuju u Nexe Grupi.