U najnovijoj emisiji Revizija na Al Jazeeri Balkans, Robert Zuber bavi se slučajem koji je prošle godine digao na noge cijelu Cetinsku krajinu i postao uzavrela politička tema, a dosad je doživjela glasan, ali samo djelomičan rasplet. U pitanju je sporna izgradnja plinske elektrane Peruća snage 500 MW i reverzibilne elektrane Vrdovo snage 500 MW, odnosno projekt Vis Viva težak milijardu eura, koji je još uvijek na popisu hrvatskih strateških investicija.
“Ako će se rijeka Cetina toliko zagrijavati, života u njoj više neće biti”, govori na samome početku emisije jedna od stanovnica toga kraja. Zbog straha da bi plinska elektrana Peruća “skuhala Cetinu” i ugrozila im izvor pitke vode, oni su se pobunili, potpisali peticiju i svojim akcijama pod uzvikom “Ne damo Cetinu!” na kraju ishodili da Ministarstvo okoliša u prosincu prošle godine donese rješenje da ta plinska elektrana nije prihvatljiva za okoliš.
Opisavši slučaj kao vestern priču, a emisiju nazvavši “Cetina, zarobljena rijeka”, Zuber je istražio stavove lokalnog stanovništva te saznao kako su developeri pokušali, jeftino i uz pritiske odvjetnika, otkupljivati zemljište. Poduzetnici-developeri, koji su projekt inicirali preko tvrtke MCC ekskluzivne nekretnine, također iznose svoju stranu priče, a u međuvremenu su zbog stopiranja izgradnje plinske elektrane Peruća podnijeli tužbu Upravnom sudu u Splitu i optimistično kažu da čekaju pozitivnu odluku suda. “Ništa nije bilo nezakonito”, tvrde, a projekt je usmjeren na obnovljivu energiju. Drugi dio energetskog projekta, onaj reverzibilne hidroelektrane, tiho se pak primiče lokacijskoj dozvoli.
Ispod pogledate emisiju Revizija Roberta Zubera
Sugovornici otkrivaju da je projekt reverzibilne hidroelektrane Vrdovo svojedobno bio zamišljen u Hrvatskoj elektroprivredi i uopće nije jasno kakav je danas odnos HEP-a prema tom, privatnom projektu. U jednom dokumentu, naime, navode ga kao projekt koji podržavaju, ali u emisiji su predstavnici kompanije odbili sudjelovati, kaže Zuber. Osim toga, HEP trenutno ima na stolu svoj projekt reverzibilne hidroelektrane Korita na Cetini koji podržava lokalno stanovništvo, kako poručuje splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.
Zanimljivo je pritom da je jedan od bivših sudionika i kreatora Vis Vive, Ivan Poparić Kane, bivši djelatnik HEP-a. Kane u emisiji Zuberu kaže da se povukao iz projekta Peruća, iako u njemu ne vidi ništa negativno, a Vrdovo i dalje podržava ali u njemu također više ne sudjeluje (iako je to bila njegova ideja). Štoviše, napominje kako je namjera developera bila da se projekt razvije do izdavanja lokacijske dozvole, a da ga potom otkupi i izgradi - HEP.
Zuber u emisiji također ukazuje da je proglašenje Vis Vive strateškom investicijom potpisala tadašnja ministrica gospodarstva Martina Dalić, obiteljska prijateljica vlasnika tvtke MCC Ekskluzivne nekretnine. U pitanju je Zoran Burić, suprug ministrice vanjskih poslova Marije Burić Pejčinović. Dalić je pristala razgovarati za emisiju, ali ne i izravno u kameru, a u svemu ne vidi ništa sporno. I u Saboru je u raspravi - kad je otkrila da je njena djedovina pod akumulacijskim jezerom Peruća - tvrdila da je projekt važna i jaka investicija za cetinski kraj.
Oko toga je li elektrana na Perući ekološki opasna ili nije i dalje nema suglasja, a odgovor ne daje niti emisija. Dvojac koji je pomogao da se sruši projekt, aktivist Ante Janković i znanstvenik, fizičar Mislav Cvitković, u emisiji tumači da im od početka nije bila prihvatljiva Studija o utjecaju na okoliš, smatraju projekt pogubnim zbog zagrijavanja rijeke te su ukazali na moguće krive računice. S druge strane, autor studije prof. dr. Tarzan Legović, priznati je stručnjak koji pobunu i dalje pripisuje “nestručnom manipuliranju javnosti i političkim pristiscima”, dok rješenje Ministarstva okoliša opisuje katastrofalnim.
U političkom šou koji se zbog elektrane Peruća odvio u Saboru, zastupnik Miro Bulj je slučaj usporedio s agresijom koja je “direktno povezana sa sukobom interesa”, na što je ljutito reagirala ministrica Dalić, a inserte te apsurdne rasprave vidimo i u Zuberovoj emisiji, dok predstavnici lokalnog stanovništva impliciraju da im se čini kako je sve to nečiji privatni interes, povezan s političkim strankama, a svakako nije interes Cetinskog kraja. Doduše, ni tu stvari nisu crno-bijele. Načelnik općine Hrvace izjavljuje da je i sam podupirao investiciju na početku, kad je stiglo pismo namjere, kao i većina općinskih vijećnika. “To je milijardu eura investicije, svi su ostali paf, bili su oduševljeni”, rekao je.
U emisiji se otkriva da dio problema vjerojatno leži i u niskoj cijeni koju su developeri ponudili za otkup zemljišta koje se, pritom, dijelom nalazi unutar zaštićenih područja Natura 2000. Štoviše, preko odvjetnika je, uz ponudu za otkup zemljišta, najavljeno da bi se moglo dogoditi izvlašćivanje. Čini se da je odvjetnički ured takva upozorenja slao i prije nego što je projekt dobio status strateške investicije, a to mu omogućuje i izvlaštenje. O tome u emisiji svjedoči Šimun Jukić iz Sinja, a njemu je ponuđeno 16 kn po metru četvornom na području Vrdova, dok bi u slučaju da je to građevinsko zemljišta, cijena bila daleko viša...
I developeri u emisiji govore kako smatraju da se “nečiji interes ispriječio projektima”, ali oni od njih ne odustaju. Tvrde pritom da nikad s HEP-om nisu ništa imali.