Broj investicija se smanjuje

Splitsko-dalmatinska županija u plusu, ali je posljednja po iskoristivosti EU fondova

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

12.7.2019. u 13:31

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni.hr

OBJAVLJENO:

12.7.2019. u 13:31

Kastela, 240417.
Zracna luka na Resniku.
Radovi na prosirenju splitske zracne luke .
Foto: Vojko Basic / CROPIX
Vojko Basic / CROPIX

Građevinski radovi, ilustracija

U prošloj godini broj poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji je porastao, kao što je rasla i većina ostalih gospodarskih pokazatelja. Međutim, zabrinjava podatak da je prema iznosu ugovorenih sredstava fondova EU u 2017. i 2018. godini po stanovniku Splitsko-dalmatinska županija na posljednjem mjestu u Hrvatskoj te da broj investicija gotovo dvostruko manji nego 2009. godine.

S obzirom na iskorištenost EU fondova u 2017. i 2018. godini, iznos ugovorenih sredstava u navedenom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj županiji bio je 1,7 milijardi kuna čime je ona zauzela sedmo mjesto među svim hrvatskim županijama. Međutim, gledajući kriterij vrijednosti ugovorenih EU sredstava po stanovniku Splitsko-dalmatinska županija se nalazi na posljednjem mjestu, sa svega 3.673 kune po stanovniku. Pretposljednja, Karlovačka-županija, ima oko 6500 kuna po glavi stanovnika povučenih sredstava iz EU fondova.

Usporedbe radi Dubrovačko-neretvanska županija ponajviše zahvaljujući dva velika projekta financirana iz EU fondova ima deset puta veću vrijednost ugovorenih sredstava iz EU fondova po glavi stanovnika od Splitsko dalmatinske županije.

O tome kako je poslovalo županijsko gospodarstvo u 2018. godini te koji je značaj EU fondova za gospodarski i društveni razvoj Splitsko-dalmatinske županije raspravljalo se na sjednici Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Split, u hotelu Bluesun Soline u Brelima.

Analizu poslovanja županijskog gospodarstva predstavio je predsjednik HGK - ŽK Split Joze Tomaš, na sjednici Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Split, održane u hotelu Bluesun Soline u Brelima. „Broj investitora je u osjetnom padu. Primjerice u 2009. godini na području naše županije bilo je 2500 investitora da bi prošle godine taj broj pao na 1300. Znači, evidentan je pad broja investitora. Ne govorim u iznosu jer je brojka od 1,4 milijarde kuna koliko su investitori uložili u dugotrajnu imovinu u našoj županiji u 2018. godini, oko 6, 6 posto veća od brojke za 2017. godinu.“, kazao je Joze Tomaš.

Rezultat poslovanja poduzetnika

Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su prošle godine ukupan prihod od 48 milijardi kuna te ukupan rashod od 45,5 milijardi kuna. Ukupan prihod veći je za 9,2 posto, a ukupni rashodi za 8,6 posto u odnosu na 2017. godinu. Dobit je u 2018. iznosila 3,3 milijarde kuna te je veća za 15,3 posto nego 2017. godine. Gubici razdoblja iznosili su 1,3 milijarde kuna te su se također povećali, ali za 7,4 posto. Stoga je konsolidirani financijski rezultat pozitivan i iznosi gotovo dvije milijarde kuna, što je za 21,4 posto više u odnosu na 2017. godinu i čini 6,9 posto ukupne neto dobiti u Hrvatskoj. S dobiti je poslovalo 65,2 poduzetnika iz Splitsko dalmatinske županije njih 9.464 , a s gubitkom njih 5.054 ili 34,8 posto.

U novu dugotrajnu imovinu u prošloj godini županijski su poduzetnici iz Splitsko dalmatinske županije uložili su 1,4 milijarde kuna, što je 6,6 posto više nego u prethodnoj godini. Te je investicije ostvarilo 1.265 poduzetnika, odnosno 8,7 posto od ukupnog broja poduzetnika u županiji.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u 2018. godini poslovalo 14.518 poduzetnika, koji su zapošljavali 78.358 radnika, što je 8,3 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Saldo vanjskotrgovinske razmjene roba i usluga u Splitsko-dalmatinskoj županiji pozitivan je i iznosio je 3,3 milijarde kuna. U prošloj godini vrijednost izvoza županijskih poduzetnika bila je 79,4 posto veća od uvoza. Prodajom na inozemnom tržištu županijski su poduzetnici ostvarili 7,5 milijardi kuna prihoda, odnosno šest posto više nego 2017. godine.

Najveći broj poduzetnika iz Splitsko dalmatinske županije njih 19,3 posto, posluje u djelatnostima trgovine, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane njih 13,3 posto i građevinarstva 12,9 posto. Poduzetnici iz trgovine ujedno su i zapošljavali najveći broj radnika 20,8 posto, a po broju zaposlenih slijedi prerađivačka industrija 20,7 posto i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 14,3 posto. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila je 4.910 kuna što je za 3,7 posto više nego prethodne godine, no unatoč tome i dalje zaostaje za državnim prosjekom za 12,1 posto.

Tagovi