Uz bok Njemačkoj i Danskoj

Slovenija među odabranima kojima ulagači plaćaju da im posude novac

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.8.2019. u 16:10

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.8.2019. u 16:10

Ljubljana, 130112.
Zgrada Banke Slovenije u Slovenskoj ulici.
Foto: Roberto Orlic / CROPIX
Roberto Orlić / CROPIX

Zgrada Banke Slovenije

Prinos na slovenske desetogodišnje državne obveznice pao je ispod nula posto, odnosno investitori na sekundarnom tržištu imateljima slovenskih obveznica trenutno, pojednostavljeno rečeno, plaćaju da im posude novac. Prvi put je cijena duga Slovenije, mjerena prinosom na desetogodišnje državne obveznice, pala ispod nula posto 2. kolovoza ove godine, kada je prinos bio na razini od minus 0,23 posto.

Ove srijede prinos je pao na minus 0,9 posto, dok je prinos na hrvatske desetogodišnje obveznice bio plus 1,03 posto. Dakle, razlika u zaduživanju između Hrvatske i Slovenije je gotovo dva postotna boda, dok smo, na primjer, imali istu cijenu zaduživanja 1. siječnja 2014. Tada su se obje države mogle zadužiti uz prinos od 5,3 posto, što znači da je Slovencima od tada cijena duga pala za 6,2 postotna boda, odnosno oko 85 posto, a Hrvatskoj za 4,2 postotna boda, to jest oko 75 posto. Referentna cijena desetogodišnje njemačke državne obveznice je, pak, 1. siječnja 2014. bila na razini od 1,5 posto, a jučer se spustila na minus 0,58 posto. Slovenija se tako pridružila europskim državama poput Njemačke, Danske, Nizozemske, čak i Francuske, kojima je prinos pao ispod nula posto, odnosno kojima investitori plaćaju da im posude novac.

Usporedba Hrvatske i Slovenije pokazuje da naši sjeverni susjedi imaju nešto više od dva milijuna stanovnika, upola manje od Hrvatske. No, dok ukupni hrvatski BDP iznosi oko 49 milijardi eura, slovenski je na razini od 43 milijarde eura, tako da se slovenski BDP po stanovniku kreće oko 21.000 eura dok je hrvatski na oko 12.000 eura. Prema tom pokazatelju, Slovenci imaju dvostruko bolji životni standard od građana Hrvatske. Stoga ne čudi da, za razliku od Hrvatske, u kojoj se broj stanovnika smanjuje, Slovenija bilježi rast stanovništva.

Posljednji podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine rast hrvatskog BDP-a na godišnjoj razini iznosio 3,9 posto i bio je 0,2 postotna boda veći od slovenskog rasta koji je iznosio 3,7 posto.

Međutim, Slovenija je 2017. i 2018. ostvarila godišnji gospodarski rast od gotovo pet posto, a Hrvatska je bila na granici rasta od tri posto.