Zašto se najviše iseljavaju

Slavonskoj djeci su vrtići i škole najnedostupniji, a rezultat je loša obrazovna struktura

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

10.6.2019. u 22:33

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

10.6.2019. u 22:33

CROPIX

U Slavoniji živi petina ukupnog stanovništva zemlje, ali u pet županija te regije koncentrirana je čak trećina svih nezaposlenih.

Taj bi udjel vjerojatno bio i nepovoljniji da mnogi nisu potražili spas u iseljavanju. A kakav je profil nezaposlenog Slavonca? Kada je riječ o životnoj dobi, stanje je slično kao i u ostatku Hrvatske, ali razina obrazovanja onih bez posla u toj najsiromašnijoj regiji, čini se, slabija je nego u drugim dijelovima zemlje.

- Najmanje 30 posto nezaposlenih osoba ima samo osnovne vještine, dok je takvih u Zagrebu 20 posto, a u Splitskoj županiji 24 posto, stoji u novoj strategiji Svjetske banke za Hrvatsku u razdoblju od 2019. do 2024. godine kojoj je jedan od glavnih ciljeva ulaganje u slabije razvijena područja, stvaranje novih prilika za ljude i općenito, ulaganje u ljudski kapital.

Ugrožene skupine

Koliko je za Hrvatsku važno ulaganje u ljude govori i zabrinjavajuća statistika u slučaju još nekoliko socijalnih skupina koje su osuđene na siromaštvo. Većina djece romske nacionalne manjine, koja čini jedan posto populacije, prerano napušta školu. Do srednje škole dođe njih 45 posto, dok je prosjek za ostale zemlje u okruženje čak 85 posto.

Pritom je osobito velik problem kod djevojčica: njih 78 posto rano napusti školu. Samo šest posto Romkinja završi srednju ili fakultet, dok u tome ipak uspije 24 posto muškarca. Žene u Hrvatskoj, općenito, u malo su nepovoljnijem položaju, osobito one manje obrazovane koje žive u ruralnim područjima. Među onima koji su isključeni s tržišta rada žene čine 57,4 posto, a kao razlog tome čak trećina njih navodi brigu o članovima obitelji.

Najčešće nisu u mogućnosti i raditi zbog nedostatka vrtića ili formalne skrbi o djeci, osobito u manje razvijenim područjima zemlje. Pokrivenost vrtićima najveća je u Zagrebu i iznosi 91 posto, a najmanja u Slavoniji gdje se kreće od 13 do 32 posto. Na kraju, i rizik od siromaštva za žene je 32 posto veći nego u slučaju muškaraca.

Njihove mirovine su manje za 32 posto, teže ostvaruju socijalnu pomoć, žive duže i žive same. Problem je utoliko veći što starije žene čine 14 posto populacije. Kao jedan od načina kako aktivirati žensku radnu snagu, Svjetska banka navodi i veće korištenje mogućnosti zapošljavanja na određeno radno vrijeme. Na taj način u Hrvatskoj je zaposleno samo 5,8 posto radne snage, dok je prosjek za EU 30,8 posto.

Prema indeksu ljudskog kapitala za 2018. godinu, a koji govori o tome koliko pojedina zemlja priprema svoje ljude za budućnost, Hrvatska je na ljestvici od 157 zemalja zauzela 35 mjesto. Taj indeks mjeri potencijale ili produktivnost koje će dijete ostvariti kada postane odrasla osoba. U slučaju Hrvatske bit će 72 posto u odnosu na ono što bi moglo biti kada bi sustavi obrazovanja i zdravstva dali svoj maksimum. Veliki prostor za napredovanje, naravno, uočen je u sustavu obrazovanja. Studija pokazuje da dijete u Hrvatskoj ima 10,8 “korisnih” godina školovanja, te da bi još 2,5 godine trebali provesti educirajući se. Taj manjak obrazovanja osobito je velik u slučaju siromašnih učenika. Posljednji rezultati s PISA testova su pokazali da u grupi od 20 posto najsiromašnijih, više od polovice njih do 15 godine nemaju osnovno znanje iz matematike.

Obrazovanje i zdravlje

Osim obrazovanja, za kvalitetan ljudski kapital ključno je i zdravlje, a izgledi za dug i zdrav život također bi mogli biti malo bolji. Vjerojatnost da će 15-godišnjak doživjeti dob od 60 godina u Hrvatskoj iznosi 91 posto. Najviša razina od 95 posto je u zemljama poput Singapura, Irske, Velike Britanije i Španjolske.

Gledajući ukupni ljudski kapital, u odnosu na ostale usporedive zemlje Hrvatska i ne stoji tako loše. Iza nje su plasirane baltičke zemlje, Mađarska, Slovačka, Bugarska... Međutim, susjedna Slovenija je na visokom 13. mjestu, dok se Srbija smjestila na 26. mjesto. Među europskim zemljama najviše razloga za zadovoljstvo s ulaganjem u ljudski kapital imaju Finska i Irska.

Kako Svjetska banka može pomoći Hrvatskoj da bolje iskoristi svoje ljudske potencijale, da poveća rast ekonomije i osigura ravnomjerniji razvoj zemlje?

U vrlo opsežnoj analizi stanja društva i ekonomije, kao glavni uzrok siromaštva i neujednačenog razvoja zemlje, a time i prepreku razvoju zemlje, Svjetska banka prepoznaje kvalitetu upravljanja, i to na svim razinama.

Zemlja ima 130 strategija, ali među njima je malo poveznica. Ima 576 lokalnih i regionalnih jedinica upravljanja, što je previše za zemlju s četiri milijuna ljudi. Često nedostaje učinkovita koordinacija i suradnja između razina vlasti kojima je problem koherentnost i postavljanje prioriteta.

- Glavne institucionalne slabosti koje treba otkloniti su slabo planiranje, izostanak učinkovite koordinacije i suradnje među ministarstvima i drugim razinama upravljanja, te slab proces upravljanja javnim investicijama, stoji u strategiji. Stoga je jedna od ciljeva povezati nacionalnu i lokalnu razinu upravljanja, s obzirom na to da donošenje odluka na lokalnoj razini poskupljuje uslugu i smanjuje joj kvalitetu.

U procesu stvaranja Nacionalne razvojne strategije 2030. Svjetska banka bi trebala sudjelovati sa svojim analitičkim ‘inputom’, osigurati praćenje provede planova, kao i primjenu novih metodologija planiranja na osnovi pilot-projekata. Na taj način Vladi bi pomogla da posloži reformsku agendu, da odredi prioritete te da se maksimalno iskoriste sredstva EU nakon 2020. godine.

 

Među aktivnostima koje će promicati Svjetska banka u području obrazovanja je “razvoj cjelodnevnih škola na temelju međunarodnog iskustva,” a koje može zahtijevati ulaganje u infrastrukturu kako bi se otklonile prepreke poput rada pojedinih škola u dvije smjene. Na drugom mjestu je uvođenje sustava financiranja putem studentskih vaučera te davanje veće autonomije lokalnim školama i vlastima “kako bi ih se potaknulo da bolje iskoristile svoje resurse, konsolidiraju razrede i škole koje bi radile cijeli dan”.

Projekt će biti osmišljen kako bi se mogla povući sredstva EU, a primjenjivao bi se u razdoblju od 10 do 20 godina. Sadašnji projekt Svjetske banke u zdravstvu uključuje promicanje primarne zdravstvene zaštite, dnevnih bolnica i funkcionalne integracije bolnica, centraliziranu javnu nabavu lijekova i medicinske opreme... Vlada je zatražila savjetodavne usluge banke u “razvoju strategije za idućih 10 godina kako bi se povezale aktivnosti s dugoročnim potrebama, s obzirom na ubrzano starenje društva i bolji pristup skrbi u slabije naseljenim područjima zemlje.

 

Slabije razvijenim područjima poput Slavonije, međutim, potrebno je i mnogo više. Za neimaštinu kućanstava u Slavoniji, stoji u studiji, presudni su nedostatak ekonomskih mogućnosti, te slaba fizička infrastruktura i nedovoljne socijalne usluge.

- Ti loši indikatori odražavaju neusklađenost i slabosti kapaciteta javnih službi da isporuče usluge i ekonomske mogućnosti na lokalnoj razini. Agroekološko okruženje i infrastruktura u Slavoniji su bolji nego što su u mnogim drugim nerazvijenim regijama EU, i ima mnogo povoljnije izgleda za razvoj ljudi i ekonomije - navodi se.

Svijetle točke

Obuhvatne sektorske i ekonomske analize upućuju da Slavonija ima potencijal za mnogo brže stope rasta ekonomije i zaposlenosti, uključujući i neke od industrija koje već postoje poput poljoprivrede, agrobiznisa, informacijske i komunikacijske tehnologije, turizma, prerađivačke industrije i strojarstva. Uz različite aktivnosti koje već uključuje projekt Slavonija, Međunarodna financijska korporacija (IFC) trebala bi veću pozornost posvetiti regionalnim inicijativama, te malim i srednjim kompanijama koje imaju potencijale rasta zaposlenosti u područjima poljoprivrede, turizma, proizvodnje s dodanom vrijednošću. Osim toga, podržat će ranjive grupe kao što su žene, mladi i ruralna populacija, a poticat će i strana ulaganja u neka područja, kao što su financiranje lokalnih vlasti u infrastrukturne projekte ili javno privatna partnerstva kroz odobravanje jamstva ili osiguranja od političkog rizika.

Prilikom izrade same strategije Svjetska banka je u drugoj polovici prošle godine provela opsežne konzultacije sa svim dionicima u društvu. Svi su oni kazali kako smatraju da bi Svjetska banka trebala pomoći Hrvatskoj da ubrza strukturne reforme. No, imajući u vidu dosadašnje iskustvo sa strategijama Svjetske banke, teško je biti optimističan.

- Učestale promjene vlada imaju za rezultat promjenu osoblja što otežava proces planiranja i postavljanje investicijskih prioriteta - stoji u studiji.