Od 1. siječnja 2020. Hrvatska će dobiti Registar stvarnih vlasnika, središnju elektroničku bazu podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području RH - trgovačkih društava, podružnica stranih trgovačkih društava, udruga, zaklada, fundacija, ustanova kojima RH ili jedinica lokalne i područne samouprave nije jedini osnivač, te trustova.
“Trenutno je u Registar podatke o fizičkim osobama stvarnim vlasnicima upisalo 86,17 posto pravnih osoba (146.225 pravnih osoba).
Učinkovitija borba
Međutim, one pravne osobe koje iz objektivnih razloga ne stignu izvršiti upis do 31. prosinca 2019. pozivamo da to učine u najkraćem mogućem roku”, poručili su iz Ministarstva financija, dodajući kako će se “nakon isteka roka za upis podataka u Registar napraviti analiza neupisanih pravnih osoba te iz kojih razloga pravne osobe nisu izvršile upis u Registar, a tek onda poduzeti mjere”. Naime, ako pravni subjekt ne upiše podatke o svom stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima propisana je novčana kazna od 5000 do 350.000 kuna. Za člana uprave ili drugu odgovornu fizičku osobu u pravnoj osobi propisana je novčana kazna od 5000 do 75.000 kuna.
U Ministarstvu financija tvrde kako će Registar pridonijeti učinkovitijoj borbi protiv pranja novca, poreznih prijevara i financiranja terorizma.
“Potreba za točnim i ažuriranim podacima o fizičkim osobama stvarnim vlasnicima ključan je faktor u pronalaženju kriminalaca koji bi u protivnom mogli sakriti svoj identitet iza složenih vlasničkih struktura. Uspostavom Registra objedinit će se podaci o stvarnim vlasnicima (fizičkim osobama) pravnih osoba osnovanih na području RH, te trustova i s njima izjednačenih subjekata stranog prava. Pojam stvarnog vlasnika, naime, nije isti kao pojam pravnog vlasnika. Ista fizička osoba može (i često će) biti pravni i istodobno stvarni vlasnik pravne osobe, ali to nije nužno slučaj”, tvrde oni.
Nakon uspostave Registra osigurat će se, ističu, i viši stupanj pravne zaštite pri uspostavi poslovnih odnosa pravnih subjekata, sigurnost potencijalnih investitora, povećanje direktnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo “što u konačnici za cilj ima podizanje rejtinga i međunarodne konkurentnosti jer će se pravnim osobama omogućiti da znaju s kim posluju”. Nadalje, sukladno EU Direktivama, rok za države članice u pogledu uspostavljanja registara stvarnih vlasnika i otvaranja istih javnosti je 10. siječnja 2020., dok će se Registar stvarnih vlasnika povezati s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica do 10. ožujka 2021.
Glavna funkcija
U tom kontekstu će, rečeno nam je u Fini, koja operativno provodi upis u Registar, ograničeni podaci (ime i prezime; država prebivališta; mjesec i godina rođenja; jedno državljanstvo, te priroda i opseg stvarnoga vlasništva) iz Registra biti dostupni za javnost, pravne i fizičke osobe, bez naknade, putem sustava e-građani, krajem ovog ili početkom sljedećeg tjedna. Glavna funkcija Registra je da se dođe do krajnjeg, fizičkog vlasnika tvrtke, pa tako u Ministarstvu financija ističu kako stvarni vlasnik stranke može biti samo fizička osoba koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku, te fizička osoba u čije ime se provodi transakcija, odnosno fizička osoba koja izvršava krajnju kontrolu nad pravnom osobom.
Marko Rakar, informatički i komunikacijski stručnjak, smatra kako je Registar dobro došao pravni instrument, uobičajen u zemljama EU, ali da ga zabrinjava tehnička provedba.
“Koliko sam shvatio, Ured za sprečavanje pranja novca i druge institucije će u stvari u sustavu automatski za obradu imati samo ime onog tko je podnio zahtjev za upis u registar i ime krajnje fizičke osobe koja je vlasnik tvrtke, ali ne i povezanih tvrtki u međuvlasničkom lancu. Da bi, naime, ušle u to klupko međuovisnih tvrtki morat će ‘fizički’ uroniti u skenirani PDF format u kojem je korisnik sve to naveo, ali je takav format nepodesan za brzo pretraživanje, te stoga smatram kako je tu napravljena velika tehnička pogreška”, zaključio je Rakar.