Intervju

REGEA: 'Projekti moraju biti stručni, a ne lista želja sastavljena prema jačini lobija'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.6.2018. u 13:41

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.6.2018. u 13:41

Zagreb, 080618.
Millenium promocija,Ratkajev prolaz 8.
Julije Domac, ravnatelj REGA-e.
Na fotografiji: Julije Domac.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajač / CROPIX

Julije Domac, ravnatelj REGEA-e

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), prva energetska agencija u Hrvatskoj, ove godine slavi 10 godina postojanja i djelovanja.

Za to su vrijeme ostvarili više od 400 milijuna bespovratnih sredstava EU i proveli (ili provode) 47 europskih projekata. Nema izvora financiranja iz EU za koji se nisu uspješno prijavili od prvog dana, od 2008. Pri tome se, kaže nam njen ravnatelj Julije Domac, u svim projektima trude imati investicijsku komponentu i sve je više projekata gradnje, rekonstrukcije, modernizacije. Zato je važniji podatak da je u tom razdoblju ostvareno više od 800 milijuna kuna projektnih investicija, od prve hrvatske općinske toplane na biomasu do rekonstrukcije više od 100 škola.

Možemo li izdvojiti neki vaš projekt kojim ste probili led u Hrvatskoj?

- Bilo je puno takvih projekata. Prvi smo u Hrvatskoj pokrenuli program poticanja obnovljivih izvora kod građana, kojim je obuhvaćeno 10.000 kućanstava, a jedan od kapitalnih projekata je i današnji Energetski centar Bračak. Posebno sam ponosan na prvu i zasad jedinu općinsku toplanu na biomasu u Hrvatskoj u općini Pokupsko te na projekt NEWLIGHT, kojim se obnavlja javna rasvjeta u 57 gradova i općina sjeverozapadne Hrvatske. To je investicija od čak oko 150 milijuna kuna, a prvi put se ovakvom projektu pristupilo objedinjeno. Napravili smo novu metodologiju detaljnog energetskog pregleda, kategorizaciju svih prometnica, izradili GIS podloge te akcijske planove. Sami smo izradili i svu dokumentacija o nabavi za provedbu rekonstrukcije, uključujući ugovor o energetskom učinku sa svim tehničkim prilozima. Sada ovakav pristup slijedi i Grad Zagreb, no trebalo bi tu priču replicirati još dva-tri puta, u Slavoniji, Dalmaciji...

Tko najviše profitira?Je li to išlo bez otpora?

- Na taj se način troškovi javnih proračuna gradova i općina smanjuju i više bi novca trebalo ostati za druge namjene, za sve ono što bi se inače trebalo financirati iz javnih proračuna. Zato mi je bilo fascinantno saznati da su pojedinim gradonačelnicima i načelnicima neki postojeći održavatelji javne rasvjete nudili plaćanje penala za odustajanje od projekta samo kako se ništa ne bi radilo. Prevedeno, samo kako se ne bi smanjio trošak javnih proračuna i kako ne bi više novca ostalo za škole ili zdravstvo, nadarene učenike ili siromašne.

Zanimljiv je i vaš projekt crowdfunding platforme Croenergy.eu? Koliko je investicija realizirano kroz tu platformu?

- To je jedinstvena platforma na kojoj ne naplaćujemo nikakvu naknadu ni troškove i dosad smo proveli šest kampanja i skupili više od 400.000 kuna. To se odnosilo na fasadu vrtića u Pregradi, pametne školske ploče u Rijeci, školske ormariće, kuhinjsku opremu, uređenje školskih prostorija i slično. Nedavno se i u Križevcima složila grupica pametnih i ambicioznih mladih ljudi i u nekoliko dana skupila 230.000 kuna za solarnu elektranu od 30 kW na krovu jedne javne zgrade. Iz tog ulaganja svojim ulagačima u 10 godina planiraju vratiti uloženo sa 4,5 posto godišnje kamate. Takvo što nećete dobiti ni u jednoj banci u Hrvatskoj. To i mi planiramo napraviti.

Koliko je domaća komponenta zastupljena u svim tim projektima?

- Javna nabava ima svoje puteve i pravila, no na domaćoj komponenti inzistiramo koliko god je to moguće. S obzirom na to da su naši klijenti gradovi, općine i županije, trudimo se koristiti i domaće znanje.

Projekti energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora koje provodite jako su važni i društveno korisni. No unatoč tome te promjenama u posljednjem desetljeću prepreke i dalje postoje i te su teme nedovoljno zastupljene.

- Od prepreka i dalje postoji manjak znanja, razumijevanja i kapaciteta državne uprave. Treba nam administracija koja je učinkovitija, odgovornija, uspješnija, ali i bolje plaćena i motivirana. Prije 10 godina je tzv. čista energija bila samo dodatak i ukras tzv. konvencionalne energetike, obnovljivi izvori često su se nazivali alternativnim izvorima. Danas su postali “mainstream”, cjenovno konkurentni. U posljednjih 10 godina instalacija fotonaponskih panela pojeftinila je četiri do pet puta, a cijena investicija u energiju vjetra u posljednje četiri godine smanjila se za više od 30 posto. To su jako velike promjene.

Ipak, dok svi ističu kako su obnovljivi izvori sve dostupniji i sve jeftiniji, i dalje zapravo nedostaje investiranja u njih.

- Ova je konstatacija, nažalost, točna ako promatramo Hrvatsku, ali na globalnoj razini je druga priča. Mi dugo nismo imali ništa pa smo onda uveli poticajne cijene, tzv. feed-in. Onda smo taj sustav sustavno zapuštali, cijene su se prilagođavale projektima, a ne projekti cijenama pa se sustav raspao. To su obilato koristili populistički orijentirani političari, koji su branili narod od zlih ekstraprofitera obnovljivaca, kao da ekstraprofita nema u plinskom sektoru, u bankarstvu i još ponegdje. U to se doba mudro zaključilo da sustav treba mijenjati te da će sve probleme riješiti tzv. premijski sustav koji se, usput, priprema već godinama. Dakle, pravi nered. Ukratko, da bi bilo znatnih investicija u obnovljive izvore, potrebno je stvoriti stabilno poticajno okruženje, što mi nismo napravili. I zato investicija ima premalo u odnosu na potencijale.

Bit će interesantno vidjeti gdje će potencijal prepoznati nova energetska strategija koja je u izradi. Što vi mislite, kakva je energetska strategija potrebna Hrvatskoj?

- Naša energetska strategija morala bi uvažiti ono što imamo, morala bi biti kratka i konkretna, a ne udžbenik od 500 stranica koje i mi stručnjaci teško shvaćamo i pratimo, a kamoli da to bude kuharica po kojoj se radi. Mislim da je Niskougljična strategija, koja je još uvijek negdje u ladicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike, najbolja energetska strategija koja je ikada napravljena. Zbog toga eventualna buduća energetska strategija treba više biti akcijski plan kako provesti ključne strateške projekte i okvir kojim će se uzeti u obzir strateški dokumenti gradova i županija. Višerazinsko upravljanje jedan je o ključnih prioriteta u energetici.

Prilično ste vješti u povlačenju sredstava EU i realizaciji projekata. Imate li i tu kakav savjet budući da Hrvatska, generalno, nije u tome tako uspješna?

- Trebali bismo imati bazu dobrih projekata, odnosno povezanu priču. Dakle, strategija, EU financijska omotnica, baza projekata. U pripremi toga komunikacija treba biti dvosmjerna. Projekte treba pripremiti, moraju biti stručno utemeljeni i opravdani, a ne lista želja sastavljena prema jačini lobija. Često se pada na dokumentaciji jer nije uredna, a dokumentacija u europskim projektima i financiranju mora biti bez greške. Procedure treba poštovati, bez pokušaja prečica i improvizacije. Nikako da naučimo da to u EU ne prolazi.

Kakve projekte REGEA sprema za iduće razdoblje? Gdje je vidite za 10 godina?

- Sigurno ćemo se baviti digitalnom infrastrukturom, daljinskim očitanjem i upravljanjem potrošnjom, smart city konceptom, umrežavanjem. Agencija može i treba još rasti. Budućnost je energija koja je dostupna svugdje i potpuno je ili uglavnom obnovljiva. Nikada obnovljivi izvori nisu rasli ovako brzo i to je trend koji nije moguće zaustaviti.

Sindrom šutnje

Nerijetko se čuje da politika ne pita dovoljno struku, no i struka dijeli krivnju jer je činjenica da u Hrvatskoj postoji sindrom šutnje intelektualaca.

- Moramo biti glasniji, to je istina. Struka mora tjerati politiku, a ne obratno. Nemamo tradiciju demokratskog razmišljanja i donošenja odluka, ali to nije specifičan problem vezan za energetiku. Problem je, doduše, ponekad u energetici veći jer projekti često traju duže od jednog političkog mandata. Zato je situacija kad politika ne sluša struku najčešće fatalna. Tada nema investicija ili su one promašene, troškovi su veći, a poznata je i ona stara - najskuplja je ona energija koje nema.

Jeste li vi razmišljali o tome da se aktivnije uključite u politiku?

- Moram priznati da jesam. Međutim, politika je težak i zahtjevan posao i samo bi se najbolji od nas trebali njome baviti. A to je, nažalost, opet jedan od naših paradoksa.