Što kažu stručnjaci?

Rast plaća, pad nezaposlenosti:'Krivci' su iseljavanje, veći minimalac i rast gospodarstva

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.7.2018. u 12:17

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.7.2018. u 12:17

Zagreb, 160718.
Kavana Johann Franck.
Docek hrvatske reprezentacije u kavani Johann Franck, VIP zona.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / Cropix

Premijer Andrej Plenković

Premijer Andrej Plenković jučer je na sjednici Vlade rekao kako je u mandatu njegove Vlade prosječna neto plaća u Hrvatskoj narasla za 710 kuna, na 6352 kune. Predsjednik Vlade se istovremeno pohvalio i podatkom o registriranoj stopi nezaposlenosti koja je u lipnju iznosila rekordno niskih 8,8 posto (trenutno je u zemlji nezaposleno 136.889 ljudi).

Te su brojke nesumnjivo točne, no kako bi dobili dublji uvid u uzroke trendova na tržištu rada zatražili smo komentare od troje ekonomista, eksperata za to područje. Njihovi komentari upućuju na složen odnos između kretanja plaća, zaposlenosti, produktivnosti, konkurentnosti, demografije te institucionalnog okvira društva i dugoročnih očekivanja.

Iva Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebu nam je tako navela glavne razloge za rast plaća.

- Prvi razlog jest ‘odmrzavanje’ plaća u javnom sektoru, odnosno vraćanje onih šest posto tijekom 2017. u tri navrata što se danas osjeti kod promatranja godišnjih stopa rasta. Drugi razlog jest nedostatak radnika u mnogim djelatnostima, prvenstveno u privatnom sektoru, što stvara pritisak na povećanje plaća, dok je treći razlog općenito povoljnija ekonomska situacija koja otvara mogućnost za takvo što. Konačno, na rast plaća je svakako utjecalo i povećanje minimalne plaće početkom 2018., porezna reforma koja je dovela do bržeg rasta neto plaća, ali i donedavno relativno niska inflacija (u nekim razdobljima unutar zadnje tri godine i deflacija) koja nije poništavala rast nominalnih plaća u realnim iznosima - rekla nam je Iva Tomić.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, uglavnom se slaže s uzrocima rasta plaća koje je iznijela i Iva Tomić, uz napomenu kako je Hrvatska do kraja 2014. bila u recesiji, a da se nakon toga polako počinju oporavljati i indikatori na tržištu rada.

Pritom navodi kako je “dio problema zasigurno vezan uz neodgovarajuće vještine i znanja koja su usko povezana i s neusklađenosti između obrazovnog sustava i tržišta rada, dok se drugi dio problema odnosi na demografsku sliku Hrvatske i pojačano iseljavanje stanovništva koje je osobito olakšano pristupom Hrvatske u EU”. Dio razloga za jače iseljavanje ona vidi, osim u ekonomskim činiteljima, i u slabom institucionalnim okviru i očekivanjima glede buduće razine blagostanja.

- Gledano od 2008. razina prosječnih plaća u RH u odnosu na zemlje jugoistočne Europe i dalje je među najvišima, ali je dinamika uvelike usporena, odnosno dugi niz godina plaće su u realnim iznosima i padale. Intenziviranje rasta prosječnih plaća u prvom dijelu ove godine upućuje na rast jediničnog troška rada čime su se nastavila kretanja zabilježena krajem prošle godine. Naime, nakon višegodišnjeg uzastopnog smanjenja u ovoj godini bi trebao jedinični trošak rada zabilježiti rast - naglasila je Zrika Živković Matijević, dodajući kako treba biti svjestan velikih regionalnih razlika unutar same Hrvatske, ali i činjenice da većina zaposlenih (gotovo 60 posto) prima ispodprosječnu plaću.

Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu također dijeli stavove kolegica glede razloga za rast plaća te navodi kako bi zbog rasta inflacije u vrlo skoro vrijeme mogli očekivati još jači pritisak sindikata na rast nominalnih plaća kako bi sačuvali kupovnu moć radnika.

- Veće plaće u sljedećem koraku opet vrše pritisak na rast cijena jer su troškovi za proizvođače veći, pa bi HNB uskoro mogao imati pune ruke posla u obuzdavanju inflacije. No, za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva važno je da se rast plaća događa u skladu s rastom produktivnosti, a mi već od sredine prošle godine vidimo laganu promjenu trenda u kretanju jediničnih troškova rada, koji počinju rasti. To znači da plaće u zadnjih godinu dana rastu brže nego što raste produktivnost. Ipak, valja imati na umu da se to događa nakon gotovo cijelog desetljeća u kojima su jedinični troškovi rada padali. To vidimo po tome što su jedinični troškovi rada danas još uvijek osam posto niži nego što su bili 2010., dok su nam radnici istovremeno postali produktivniji za čak 14 posto - naglasio je Globan.

Iva Tomić je prokomentirala i premijerove izjave o tome kako je nezaposlenost rekordno mala, dok je, kako je rekao premijer, “u prvom kvartalu ove godine za 71.000 više zaposlenih nego 2017. godine”.

- Ovisi koje se brojke i metode zaposlenosti gledaju. Naime, prema privremenim podacima DZS-a, u prvom kvartalu 2018. prosječan broj zaposlenih osoba bio je za gotovo 400 osoba manji nego u prvom kvartalu 2017. Istovremeno je broj registriranih nezaposlenih bio manji za gotovo 48 tisuća osoba. No, prema podacima HZMO-a, prosječan broj osiguranika u prvom kvartalu 2018. bio je za 36 tisuća osoba viši nego u istom razdoblju 2017. I konačno, prema podacima ankete o radnoj snazi u prvom kvartalu 2018. broj zaposlenih je bio veći za 71 tisuću u odnosu na prvi kvartal 2017. Prema toj metodi broj nezaposlenih se u tom istom razdoblju smanjio za 67 tisuća. Tako da - sve ovisi koje podatke koristimo kad želimo nešto reći - zaključila je Iva Tomić.

OPORAVAK U BROJKAMA

  • 710 kuna - iznosi rast neto plaća u mandatu Andreja Plenkovića
  • 6350 kuna - neto plaća u pravnim osobama u svibnju
  • 5252 kuna - medijalna plaća u svibnju; polovica zaposlenih imala je manju, a polovica veću plaću od tog iznosa
  • 136.889 - registrirani broj nezaposlenih
  • 3,5% - veća realna neto plaća u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine
  • 8,8% - registrirana stopa nezaposlenosti u lipnju