Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, BDP je u prvom kvartalu zabilježio rast od 3,9% godišnje što je najviša stopa rasta od posljednjeg kvartala 2016. godine te značajno iznad prosječne stope rasta od 2,6% u prošloj godini. Na kvartalnoj razini zabilježen je rast BDP-a od 1,8%.
Detaljniji pogled pokazuje kako je najveći pozitivan doprinos rastu ostvaren od strane privatne potrošnje te od strane rasta investicija. Naime, privatna potrošnja je porasla za 4,4% godišnje, a što je u skladu s posljednjim objavama ekonomskih indikatora. Podsjećamo, trgovina na malo zabilježila je realan rast od 6,2% godišnje u prvom kvartalu usprkos nešto kasnijem tajmingu Uskršnjih blagdana nego godinu ranije. Na snažnu izvedbu privatne potrošnje upućivali su i proračunski podaci budući da je u prvom kvartalu zabilježen rast prihoda od PDV-a od 2,8% godišnje.
Investicije su iznenadile s rastom od snažnih 11,5% godišnje što je najviša stopa rasta istih još od drugog kvartala 2008. godine. Iako iznad očekivanja, ovakva izvedba u skladu je s povoljnim vremenskim uvjetima za građevinske radove u prvom kvartalu te rastom državnih kapitalnih rashoda od 11,4% godišnje u toku prvog kvartala. U skladu s navedenim, državna potrošnja zabilježila je solidnu stopu rasta od 3,1% godišnje.
Što se tiče vanjskotrgovinske bilance, izvoz roba zabilježio je oporavak s rastom od 7,6% godišnje nakon što je praktički zabilježio stagnaciju u posljednjem kvartalu prošle godine. Istovremeno, rast izvoza usluga bio je skroman (+0,9% godišnje) što pripisujemo kasnijim Uskršnjim blagdanima u drugom kvartalu godine). Istovremeno, rast uvoza roba je neočekivano usporio na 5,9% sa 9,0% koliko je iznosio u prethodnom kvartalu dok je uvoz usluga zabilježio rast od 16,6% godišnje sto pripisujemo jačanju domaće potražnje i posljedično snažnijoj turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva u inozemstvu. Kontribucija neto izvoza ukupnom rastu pritom je i dalje negativna na razini od -2,2 postotna boda.
Unatoč tome što su objave ekonomskih indikatora upućivale na poboljšanje ekonomske slike domaće ekonomije u prvom kvartalu u odnosu na posljednji kvartal prošle godine, stopa rasta od 3,9% pozitivno nas je iznenadila te smo u skladu s navedenim revidirali naša ovogodišnja očekivanja rasta na 3,0% sa 2,4% koliko je iznosila ranija projekcija. Smatramo pritom kako će se visoke stope rasta privatne potrošnje nastaviti uslijed daljnjeg poreznog rasterećenja dohotka, nižih stopa PDV-a na određene proizvode te povoljnih uvjeta financiranja s kamatnim stopama na rekordno niskim razinama uz istovremeno niske inflatorne pritiske. Investicije u javnom i privatnom sektoru također bi trebale nastaviti bilježiti pozitivnu izvedbu uslijed snažnije apsorpcije sredstava iz EU fondova, solidnih zarada kompanija u prethodnim godinama i isto tako niskih kamatnih stopa.
Vanjsko okruženje pritom nastavlja biti ključan izvor nesigurnosti za domaću ekonomiju. Europska komisija u svojim posljednjim projekcijama je objavila kako očekuje usporavanje rasta eurozone sa 1,9% u 2018. na 1,2% u 2019. pri čemu su projekcije rasta naših vodećih trgovinskih partnera revidirane značajno naniže u odnosu na prethodni izvještaj. Preciznije, očekivana ovogodišnja stopa rasta Njemačke snižena je sa 1,1% na svega 0,5% dok se za Italiju očekuje rast od 0,1%. Hrvatska izvozi gotovo jednu trećinu roba i usluga u ove dvije ekonomije.
Podaci za prvo tromjesečje ove godine su pokazali kako je snažna domaća potražnja ključan generator rasta a oporavak je zabilježio i prerađivački sektor i izvoz u odnosu na prošlogodišnju izvedbu. Smatramo tako da se domaća ekonomija može uspješno othrvati vanjskim turbulencijama u toku ove godine. Ipak, stabilizacija rasta naših ključnih trgovinskih partnera ključna je za dugoročno generiranje viših stopa rasta.